Bulatović: Do fer izbora preko prelazne vlade, ali bez Đukanovića

Bulatović: Do fer izbora preko prelazne vlade, ali bez Đukanovića

Protesti su i dalje jedino preostalo političko sredstvo da se praktično i suštinski dođe do fer i demokratskih izbora, kazao je u intervjuu za „Dan“ član Predsjedništva Demokratskog fronta i funkcioner Demokratske narodne partije Predrag Bulatović.

Fer i demokratske izbore može, smatra on, da organizuje samo prelazna vlada u kojoj ne bi bilo Mila Đukanovića, ali ni lidera drugih političkih subjekata, uključujući i DF.

U DF-u smo čvrsto ubijeđeni u ispravnost politike protesta i od toga ne odustajemo. Odlučili smo se za organizaciju novih protesta. Podsjećam da smo uputili ponudu svim subjektima koji ne podržavaju Đukanovićevu vladu, a te partije imaju 39 poslanika, da zajedno, na ravnopravnim osnovama i uz puni dogovor, organizujemo velike i masovne proteste. I dalje čekamo odgovor i vjerujemo da će svi, ili makar ogromna većina njih, uvidjeti da je to posledlja linija političke odbrane od nove izborne krađe DPS-a. Demokratski front će, ako na to bude prinuđen, i sam organizovati nove proteste, uključujući i kontinuirana okupljanja“, kazao je Bulatović.

Govoreći o pregovorima DPS-a i dijela opozicije, on je rekao da je Demokratski front dvaput dosad učestvovao u dogovorima i pregovorima, ali su to izigrali kako DPS, tako i ministri iz SDP-a.

Ako tome dodamo da se SDP u Podgorici priklonio DPS-u, umjesto da formira vlast sa opozicijom, te da je početkom 2015. godine odbačena ideja o formiranju prelazne vlade nakon tadašnjih pregovora, za DF u ovom personalnom sastavu dalji pregovori sa DPS-om nijesu bili opcija. Bili smo i ostali za proteste umjesto pregovora. I danas se jasno vide te krupne razlike koje smo imali vezano za politički put za dolazak do prelazne vlade i fer izbora. Zvanično, kao DF o pregovorima nikada nijesmo izrekli negativan stav. Čak ni u početku, kada je format pregovora, što se tiče opozicije bio respektabilniji, ali ni danas ne govorimo negativno kada u pregovorima u ime opozicionih subjekata učestvuju partije koje predstavljaju samo 5 od 36 poslanika. Čekamo ishod, da vidimo o čemu je riječ i da damo šansu onima koji su obećali da će stvoriti dobre uslove za izbore, odnosno da će pregovorima sa DPS-om izboriti prelaznu vladu kao cilj“, kazao je Bulatović.

On smatra da još uvijek ima šansi da ostatak opozicije ipak prihvati Akcioni plan jedinstva koji je DF ponudio, a koji podrazumijeva zajedničke proteste i bojkot parlamenta.

„Još vjerujemo da ćemo se svi koji smo protiv Đukanovićeve vlade okupiti na osnovama Akcionog planu DF-a za jedinstvenoj djelovanje, koji smo ranije dostavili kolegama. Ne vjerujem da će se postići dobar sporazum. Ubijeđen sam da neki akteri pregovora neće svojim potpisom i glasom podržati rekonstrukciju vlade Mila Đukanovića za neke nove izborne krađe. Još ima šanse i za Ranka Krivokapića da napusti parlament i kao predsjednik Skupštine se pridruži protestima opozicije. To je bolje za njega i za Crnu Goru od sadašnje borbe koju je sveo na ostvarivanje nazodno velikih ciljeva sa malim poslovničkim zavrzlamama. Krivokapić je napustio savez sa DPS-om, što pozdravljamo, ali treba da povuče snažnije poteze koji bi doveli do formiranja prelazne vlade. Pregovori mogu biti svedeni na rekonstrukciju Đukanovićevog kabineta, koaliciju sa nekim opozicionim partijama ili, pak, učešće nestranačkih ličnosti u izvršnoj vlasti koju bi podržao dio opozicije. Đukanović je iz Brisela saopštio da je to njegova vlada, koja treba da preuzme svaku vrstu odgovornosti i da se obaveže da će priznati rezultate narednih izbora. Ta vrsta dogovora, ako ga ima, ne obavezuje DF. Moramo imati rezervu i oprez prema nepoznatom sadržaju sporazuma koji će nastati nakon dugih pregovora iza zatvorenih vrata. U tim pregovorima, osim DPS-a, značajno učestvuje i jedinstveni SDP iz 1997. godine, ali i onaj iz maja 2015. godine, doduše sada u dvije kolone jedna sa DPS-om, a druga sa opozicijom“, kazao je Bulatović.

On je istakao da je većina građana Crne Gore protiv ulaska u NATO.

To je pitanje koje dijeli Crnu Goru na manjinu koja je za NATO i većinu koja se tome protivi a kojoj Vlada golom silom hoće da nametne Alijansu kao konačno rješenje i spas za Crnu Goru. Učlanjenjem u NATO ugrožava se suverenitet Crne Gore i direktno udara na njen ukupni istorijski identitet. Imajući u vidu realnost da su moćne države članice NATO-a uputile pozivnicu za članstvo, jedino ispravno i što Crnu Goru može da održi stabilnom, je da se odluka o ovom pitanju donese na slobodnom i fer referendumu. Stav DNP-a je da su borba protiv ulaska u NATO i protiv Đukanovićevog režima potpuno saglasni ciljevi. Zato ćemo istrajavati na širokom anti-NATO savezu u kojem treba jasno identifikovati sve subjekte koji su protiv ulaska u Alijansu, ali i one koji su za članstvo, ali da se o tom pitanju odluči na referendumu“, kazao je Bulatović.

 

Izvor: IN4S