Agencija za sprečavanje korupcije je , reagujući na  moje navode da štite odbornike DPS-a koji krše zakon, iznijela brojne neistinitosti sa namjerom da obmane javnost ne bi li stvorila utisak da radi u skladu sa zakonom.

Dužan sam zbog domaće ali i međunarodne javnosti koja prati proces pristupanja Crne Gore EU, ukazati na bitne činjenice kako bih osvježio pamćenje onih koji pružaju institucionalnu zaštitu DPS-u i kako bi u ASK-u bolje shvatili elemente sopstvene krivične odgovornosti, na koju su izgleda ipak osjetljivi.

Dana 27.02.2017. godine podnio sam prijavu protiv 11 odbornika DPS-a za pokretanje postupka utvrđivanja konfilkta interesa ASK-u , koja je imperativno zakonski, morala da pokrene taj postupak, koji se po članu 41 vodi po pravilima upravnog postupka. Iz toga nesumnjivo proizilazi da su taj postupak morali da okončaju u periodu od 30 dana i da me kao podnosioca obavijeste o njegovom ishodu. Netačno je da su iz ASK dostavili bilo kakvu odluku niti obavještenje da su pokrenuli postupak i ovim putem ih javno pozivam da pokažu dostavnicu da je takva odluka dostavljena. S obzirom da su iznijeli netačne tvrdnje i grubo obmanuli javnost, moralno bi bilo da onaj koji stoji iza nepotpisanog saopštenja ASK-a momentalno podnese ostavku.

Nakon evidentne namjere da zataškaju cijeli slučaj, dana 02.06.2017. godine podnio sam tužbu Upravnom sudu zbog nepostupanja prvostepenog organa i do danas nema nikaknog odgovora jer se očigledno i Upravni sud uključio u institucionalnu zaštitu odbornika DPS-a koji su u konfliktu interesa.

Podjsetići ih i da sam u više navrata do sada, javno prozivao ASK da u ovom slučaju krši svoje zakonske obaveze i da se već 8 mjeseci niko ispred ovog organa nije obratio javnosti da opovrgne moje tvrdnje. Na to su se odlučili tek nakon poslednjeg saopštenja u kojem pozivam međunarodne institucije da obrate pažnuju na ovaj slučaj i da se na konkretnom primjeru  uvjere kako se primjenjuje ovaj važni antikorupcijski zakon, ukazujući pri tom na elemente krivične odgovornosti pojedinaca na čelu institucija koji bi trebali da se bave prevencijom i sankcionisanjem korupcije. Imajući u vidu da je direktor ASK u rodbinksim i političkim vezama sa aktuelnim premiijerom Vlade, i da je njegov izbor na tu funkciju praćen kontroverzama koje su udžbenički primjer za potencijalnu korupciju, onda i ne čudi činjenica da ovaj organ funkcioniše kao produžena ruka političke elite na vlasti.

Tvrdnje koje su izrečene od strane ASK da su u nekakvom postupku “utvrdili“ da odbornici DPS-a ne krše zakon, je posebno zabrinjavajuće iz nekoliko razloga. Prvi je taj što su iznijeli neistine da su me kao podnosioca o tome obavijestili jer nisu. Drugi, mnogo značajniji je njihovo tumačenje izneseno u jučerašnjem saopštenju da odbornici DPS-a u Glavnom gradu nisu u konfliktu interesa. Očigledno u ovom organu nisu upoznati za zakonom pa ću ih podsjetiti da je javni funkcioner, u smislu člana 3 ZOSK,  izabrano lice u organu lokalne samouprave, dakle odbornik. Nadalje, članom 12 stavom 1 je propisano da javni funkcioner (dakle odbornik)  ne može biti predsjednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa, izvršni direktor, član menadžmenta javnog preduzeća, javne ustanove ili drugog pravnog lica.  Umjesto nemuštog i neubjedljivog saopštenja ASK-a da u ovom slučaju ne postoji konflikt interesa, pozivam ih da javnosti objasne kako je moguće da su 11 odbornika DPS-a, u trenutku podnošenja prijave,  istovremeno direktori i članovi menadžmenta javnih ustanova. I to na sledeći način: Nermin Abdić, odbornik i direktor Urgentnog u JZU“ Klinički centar Crne Gore“; Momčilo Vujošević, odbornik i direktor JU „Službeni list Crne Gore“; Đorđina Lakić, odbornik i direktor Fonda za obeštećenje; Nebojša Kavarić, odbornik i direktor JU“ Dom zdravlja“; Nenad Vujošević, odbornik i pomoćnik direktora „Agencije za stanovanje“d.o.o Podgorica; Jovan Rabrenović, odbornik i pomoćnik direktora „Deponija“d.o.o Podgorica; Vladimir Rajčić, odbornik i šef Biora za ekonomsku saradnu i podršku biznis zajednici u Glavnom gradu; Marija Đuričković, odbornica i šef naplatnog sektora u „Vodovod i kanalizacija“.d.o.o Podgorica; Ivana Abdić, odbornica i šef sektora u „Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić“, Nataša Tomović, odbornica i direktorica JU „Đina Vrbica“; Zoja Bojanić Lalović, odbornica i direktorica JU Gimnazija“ Slobodan Škerović“.

Posebno ističem  i bitnu činjenicu da ova lica nisu mogla da obavljaju odborničke funkcije jer su u trenutku izbora, mnogi od njih, već bili postavljeni na javnim funkcijama u javnim ustanovama i privrednim društvima jer u članu 12 stav 3 je eksplicitno normirano da javni funkcioner koji obavlja poslove u državnoj upravi i organima lokalne samouprave ne može obavljati funkciju poslanika i odbornika, i da je ASK bila dužna da, po službenoj dužnosti tada konstatuje ta zakonska ograničenja.

Iz svega je nesumnjivo lako zaključiti da je ASK, u kontinuitetu kršila Zakon o sprečavanju korupcije, odbijajući da primijeni zakon kada su u pitanju funkcioneri DPS-a, i to u trenutku izbora na funkcije odbornika i sada kada je iniciran postupak utvrđivanja postojanja konflikt interesa. Sva naknadna obrazloženja koja iznose i pravdanja da su vodili postupak, su uvreda i vrijeđanje zdravog razuma građana Crne Gore jer su u suprotnosti sa pravnom i  elementarnom logikom