Milan Knežević, jedan od lidera Demokratskog fronta, zatražiće danas od vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića da “otkloni nezakonito postupanje” specijalnih tužilaca Milivoja Katnića i Saše Čadenovića u postupku koji se protiv njega vodi u aferi “državni udar”.

U pritužbi u koju su Vijesti imale uvid, Knežević je nabrojao navodne nezakonitosti na njegovu štetu a nije jasno da li će dobrovoljno učestvovati u daljem postupku dok se njegova pritužba ne riješi. Knežević piše da je 7. marta ove godine SDT donijelo naredbu o proširenju istrage protiv njega zbog stvaranja kriminalne organizacije a da je naredbu kojom započinje krivični postupak protiv njega primio 14. marta. On je naveo da se odazvao pozivu tužioca u montiranom političkom procesu, bez obzira što je prethodno na saslušanjima kao osumnjičeni 20. februara i 3. marta specijalnom tužiocu saopštio da nema nikakve veze sa licima koja se pominju u toj istrazi i radnjama za koje se tereti”. Knežević je 15. marta podnio zahtjev za uvid u spise predmeta radi upoznavanja sa dokazima i pripreme odbrane.

Istog dana pozvao me je u svoju kancelariju Specijalni tužilac Saša Čađenović i rekao mi da nemam pravo na uvid u sve spise predmeta, već da ću dobiti samo kopiju spisa dokaza koji se odnose na mene. Pri tome je u službenoj zabilješci od 15. 3. 2017. godine neistinito konstatovao da mi je omogućen uvid u spise predmeta, piše u pritužbi. Knežević je u pritužbi Stankoviću napisao da je nakon pregleda fotokopija utvrdio da nijedan dokument ne predstavlja bilo kakav dokaz koji bi ukazivao na osnovanu sumnju da sam izvršio krivično djelo za koje se teretim u naredbi o proširenju istrage. Zbog toga se 16. marta pismeno obratio SDT i tražio da mu se omogući uvid u spise predmeta i da ga obavijeste da li u spisima postoji bilo koji dokaz koji se odnosi na njega, ali da ga specijalni tužilac potpuno ignoriše. U tom slučaju, svako moje pozivanje da prisustvujem istražnim radnjama koje tužilac sprovodi obesmišljeno je i predstavlja fingiranje poštovanja prava na odbranu od strane tužioca, naveo je Knežević. Za danas je u specijalnom tužilaštvu ponovo zakazano saslušanje svjedoka saradnika Aleksandra Sinđelića.

S obzirom na to da je i prije ovoga GST u javnosti iznosio optužbe protiv mene, to ovakvo njegovo nezakonito ponašanje, kojim mi se uskraćuje osnovno pravo na odbranu, navodi na razuman zaključak da tužilac zloupotrebljava svoj položaj i ovlašćenja s namjerom da mi nanese štetu i time me onemogući da se branim od lažnih optužbi, piše u pritužbi Kneževića. On navodi da se ovaj krivični postupak ne vodi pravično, kako je to propisano u članu i ZKP-a. Tokom mog prvog saslušanja u svojstvu osumnjičenog, tužilac Katnić me samo obavijestio o tome zašta se teretim, bez navođenja bilo kakvih dokaza iz kojih proizilazi sumnja da sam učinio krivično djelo. Takođe, suprotno članu 275 stav 3 ZKP-a, naredba za proširenje istrage protiv mene, koju je potpisao tužilac Katnić, ne sadrži navode o bilo kojem dokazu iz kojeg bi proizilazila osnovana sumnja da sam učinio djelo za koje se teretim. Sve to ukazuje na paušalno optuživanje i proizvoljno vođenje krivičnog postupka protiv mene, a što bi predstavljalo zloupotrebu tužilačke funkcije, veo je Knežević i podsjetio Stankovića da se o takvom postupanju, koje predstavlja povredu prava na pravično suđenje, više puta izjašnjavao u svojim odlukama i Ustavni sud. On ukazuje i na nesaglasnost u dosadašnjoj istrazi o vremenu nastanka navodne kriminalne organizacije.

Iz dokumenata koje sam dobio, upoznat sam da se u presudi Mirku Velimiroviću od 7. 12. 2016. godine navodi da je postao član kriminalne organizacije koja je početkom oktobra 2016. godine formirana na teritoriji Srbije i Crne Gore, dok se u naredbi od 5. 11. 2016. godine o izmjeni i proširenju naredbe za istragu navodi da su ruski državljani krajem septembra 2016. godine stvorili kriminalnu organizaciju na teritoriji Crne Gore, Srbije i Rusije. Apsurdna je optužba iz moje naredbe o proširenju istrage od 7.3.2017. godine, gdje se teretim da sam početkom 2016. godine postao član kriminalne organizacije koja je stvorena tek krajem septembra ili početkom oktobra 2016. godine, Napisao je Knežević. On je Stankoviću ukazao da se postavlja pitanje zbog čega tužilac u svom zahtjevu Skupštini od 10. 2. 2017. godine, kojim traži da se protiv njega odobri krivično gonjenje, navodi “da je kriminalna organizacija osnovana tokom 2016. godine”. Na mom saslušanju kao osumnjičenog dana 20. 2. 2017. godine, kao i u naredbi za proširenje istrage od 7. 3. 2017. godine, uopšte se ne navodi vrijeme kad je stvorena kriminalna organizacija, piše u dokumentu. Sva ova ‘lutanja’ ukazuju da tužilac, iz njemu znanih motiva, na svaki način pokušava da me procesuira kao navodnog člana kriminalne organizacije, napisao je Knežević. Stankoviću je ukazao i da se naredbama za proširenje istrage od 5.11.2016. godine i 7. 2. 2017. godine i na njegovom saslušanju u svojstvu osumnjičenog 2017. godine kao organizator kriminalne organizacije pominje Eduard Shirokov, dok se u naredbi od 7.3.2017. godine, kojom se proširuje istraga i na njega, kao organizator kriminalne organizacije navodi drugo lice Eduard Shishmakov.

Objektivno se postavlja pitanje kako ovakve stvari prolaze i pred Višim sudom u Podgorici, ali to sada nije predmet ove pritužbe, napisao je Knežević. Sve što sam naveo osnovano ukazuje na nekakav ličan odnos tužilaca prema meni suprotan obavezi tužilaca za nepristrasno postupanje, kao i na proizvoljno vođenje krivičnog postupka u mom slučaju, što svakako predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava zaštićenih odredbama ZKP, Ustava Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, napisao je on. On je Stankoviću napisao da je on odgovoran za vršenje poslova tužilaštva i dužan da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje tih poslova, da može dati obavezna uputstva za rad i da može neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje za koje je zakonom ovlašćen rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva i da od njega zahtijeva da preduzme mjere i radnje kojim će otkloniti nezakonito postupanje tužilaca Čadenovića i Katnića. Sugerisao mu je da, shodno zakonu, pritužbu proslijedi i Tužilačkom savjetu i Komisiji za etički kodeks državnih tužilaca radi pokretanja procedura iz njihovih nadležnosti i zatražio da se po njegovoj pritužbi hitno postupi. Šta je sa prijavom protiv Škrelje i Brajovića?

Knežević je u pritužbi Stankoviću napisao da je glavni specijalni tužilac nadležan i za rad po njegovoj krivičnoj prijavi od 17.2.2017. godine, koju je podnio protiv Ljujida Škrelje i Ivana Brajovića zbog, kako je naveo u pritužbi, donošenja nelegalne pravno nevaljane odluke kojom mu se ukida imunitet kao poslaniku. Tužioci su obaviješteni da sam podnio i ustavnu žalbu protiv te nelegalne odluke. Tužioci sigurno znaju da bi utvrđivanje nezakonitosti odluke o odobrenju krivičnog gonjenja poslanika dovelo i do poništenja svih radnji u krivičnom postupku koji se vodi protiv mene. Nesporno se radi o veoma bitnim pitanjima i za ovaj krivični postupak, ali specijalni tužilac o tome ćuti već više od mjesec, iako se provjera osnovanosti navoda te prijave rješava samo saslušanjem prijavljenih lica i uvidom u četiri dokumenta i Poslovnik Skupštine Crne Gore. Imajući u vidu reakcije tužilaštva kada sam ja u pitanju, koje se preduzimaju i roku od nekoliko sati, onda to sve ukazuje da tužilaštvo ne postupa jednako u svim slučajevima, piše u pritužbi.

Izvor: Vijesti