Kada je bivši CIA oficir je nedavno uhapšen u inostranstvu, crnogorski zvaničnici su pomislili da su bliži odgovoru na pitanje sa kojim su opsjednuti dvije godine: Na koji je način Rusija pokušala srušiti crnogorsku vladu?

Uoči parlamentarnih izbora u 2016. godini, koji su se smatrali i referendumom o članstvu u NATO, crnogorska policija je razbila nešto za šta tvrde da je bio pokušaj državnog udara.
Istraga i sudski postupci koji su u protekle dvije godine zarobili zemlju, uključuju i senzacionalnu, nevjerovatnu tvrdnju da su organizatori državnog udruženja regrutovali bivšeg CIA oficira kako bi ih on evakuisao iz Crne Gore.

Bivši oficir Džozef Asad insistira da je u pitanju velika greška. On je porekao da je znao za bilo kakvo miješanje Rusije u Crnoj Gori i rekao da je samo savjetovao prijatelja koji je bio angažovan kao savjetnik za kampanju opozicije.Crnogorska kontroverza je sjajan primer nepovjerenja, sumnje i, ponekad, paranoje, koja se pojavila nakon optužbi za rusko miješanje u evropske i američke izbore. Sadašnji i bivši crnogorski opozicioni zvaničnici tvrde da je paranoja državnih funkcionera dovela do predstave da se Rusi kriju iza svakog stabla, i navela ih na pogrešno povezivanje gospodina Asada sa navodnom zavjerom.

Američke i crnogorske obaveštajne agencije vjeruju da je zavjera za udare za 2016. bila stvarna, te da je Rusija podržala srpske nacionaliste koji su uhapšeni i optuženi za pripremu operacije.

Poljski i britanski zvaničnici pomogli su u identifikaciji dva člana ruske vojne obavještajne službe, ranije zvane GRU, za koju kažu da su iz Srbije organizovali državni udar.

Zvaničnici priznaju da mnoga pitanja ostaju bez odgovora o tome kako je Kremlj kontrolisao operaciju, kao i ko je uputio ruske obavještajce da pokušaju srušiti pro-NATO vladu.

Crnogorski zvaničnici vjeruju da Asad može osvijetliti rusko finansiranje opozicione kampanje i traže ga kako bi odgovorio na pitanja tužilaca.

Tužioci smatraju da je pravi Asadov posao u Crnoj Gori bio da pomogne zavjerenicima da pobjegnu iz zemlje nakon atentata na premijera. Trebalo je da koristi opremu za nadgledanje prokrijumčarenu u Crnu Goru iz susjedne Bosne i iz Albanije kako bi organizatorima prevrata pomogla da izbjegnu policiju dok ne pređu granicu sa Srbijom.

Ali problem sa tom tvrdnjom, prema Asadu i njegovim saradnicima, je osnovna pretpostavka. Zašto bi, pitaju se, bivši CIA oficir pomagao Rusiji i njenim partnerima?

Izbori 2016. godine u Crnoj Gori bili su bili veoma tijesni. Vladajuća stranka, predvođena Milom Đukanovićem, tadašnjim premijerom, obećala je da će ostvariti članstvo u NATO-u.

Pored toga, ta stranka je obećavala ekonomsku pomoć koja će doći iz inostranstva toj bivšoj jugoslovenskoj republici, u velikoj mjeri zavisna od ruskog turizma.

Opozicione stranke, objedinjena kao Demokratski front, imale su antikorupcijsku platformu. Neki pro-ruski i anti-NATO lideri su obećali referendum o članstvu u NATO ako bi bili izabrani.

Ta kampanja je bila drugačija od svake koju je Crna Gora imala od kada je stekla nezavisnost od Srbije 2006. godine, dijelom zato što je opozicija angažovala Arona Šaviva, britansko-izraelskog savjetnika za kampanju koji je napravio prijemčive i zabavne spotove koji su ismijavali partiju Mila Đukanovića.

Gospodin Šaviv je rekao da je njegov rad privukao pažnju službi bezbjednosti, pa su ga počeli maltretirati, kao i njegov tim. Između ostalog, u jednom trenutku su ga i zadržali na aerodromu. Crnogorski zvaničnici poriču njegove optužbe.Bez obzira na to, ta neželjena pažnja službi bezbjednosti je dovela do toga da je gospodin Šaviv doveo da dovede gospodina Asada kao konsultanta.

Egipatski hrišćanin podignut u Egiptu i Libanu, Asad se preselio u Sjedinjene Države 1990. godine i postao američki državljanin. On se zajedno sa suprugom pridružio CIA 1999. godine.

Posle napuštanja CIA, Asad je postao privatni konsultant za bezbjednost i privukao je međunarodnu pažnju kada je 2015. pomogao u spašavanju 149 iračkih hrišćana sa teritorije Iraka pod kontrolom Islamske države, radom koji je Ej-Bi-Si Njuz objavio.

Prije nego što je preuzeo posao u Crnoj Gori, Džozef Asad je razgovarao o poslu sa još jednim bivšim CIA službenikom, Brajanom Skotom, koji pomaže u vođenju nekoliko bezbjednosnih firmi sa Floride.

Kontakt na Malti upozorio je Skota da je opoziciona koalicija povezana sa Rusijom, a on je to upozorenje uputio Asadu, kako je svjedočio tokom crnogorske sudske istrage. Međutim, Asad je osporio navode Skota i rekao da nikada nije bio upozoren o eventualnom ruskom učešću.

„U stvari, da sam znao da postoje bilo kakvi kredibilni navodi da su Rusi bili vezani za opoziciju, nikada ne bih postao savjetnik za bezbjednost Aronu Šavivu“, rekao je Asad.

Američka obavještajna služba bila aktivna u Crnoj Gori prije dve decenije kada je bila u zajedničkoj državi sa Srbijom, a CIA je podržao napore Stejt departmenta u 2000. godini da pomogne opozicionim liderima da pobijede predsjednika Slobodana Miloševićana izborima. Ali od tada, Balkan nije bio prioritet američkim obavještajnim službama.

Asad je rekao da je jednom bio u Crnoj Gori, kako bi izradio plan vanrednih situacija za Šaviva i još jednog kolegu u slučaju nasilja na dan izbora. On je porekao da je tokom kratkog boravka koristio bilo koju opremu za nadzor.

Na jutro parlamentarnih izbora – 16. oktobra 2016. crnogorski državni organi su objavili da su spriječili državni udar i uhapsili oko 20 ljudi, uključujući i srpske nacionaliste koji su planirali srušiti vladu Đukanovića.

Sumnja je odmah pala na Rusiju. Britanija, Poljska i ostali saveznici počeli su pružati informacije o ruskim operativcima u Beogradu, koji su možda bili uključeni u orkestriranje državnog udara.

U junu 2017. Crna Gora se pridružila NATO-u, postajući njena 29. članica. Od tada, oslabili su moskovski napadi na Crnu Goru, dok ekonomske veze između dvije zemlje ostaju snažne, uz stalan priliv ruskih turista koji dolaze na jadransku obalu, rekao je crnogorski ministar inostranih poslova Srđan Darmanović.
Ali ruska miješanja se nastavljaju, uključujući i upad u državne računarske sisteme i nastavak špijunaže u zemlji, naveli su zvaničnici.

Jedan crnogorski zvaničnik rekao je da istražitelji nisu vjerovali da je Asad bio uključen u planiranje državnog udara i da nisu znali koliko je imao detaljno znanje o planu. Međutim, navodno korištenje opreme za nadgledanje službi bezbjednosti i rad na planu izvlačenja može biti krivično gonjeno, kazali su crnogorski zvaničnici.

Asad poriče da je imao ikakve veze sa navodnim pokušajima udara ili njegovim planiranjem. Rekao je da nije znao za državni udar kada je napustio zemlju neposredno prije izbora.

Dokazi tužioca o puču su tanki, rekli su optuženi za učešće u njemu. Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne stranke, jedne od tri stranke u Demokratskom frontu, optužen je za navodni udar i suočava se sa 15 godina zatvora.

Optužnica i priča koju je iznijelo tužilaštvo predstavlja bajku, rekao je on. „Ako Rusija želi da organizuje državni udar, to bi moglo da se uradi za 20 minuta. Niko ne vjeruje u ovaj puč osim specijalnog tužioca“.

Asad se suočava sa 10 godina zatvora, ali visoki crnogorski zvaničnik je izjavio da vlada ne želi da zatvara bivšeg CIA oficira. Umjesto toga, oni samo žele da Asad sarađuje, nadajući se da može pomoći da jasno odredi ulogu Rusije u navodnom državnom udaru.

Asad je na kratko bio pritvoren u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u septembru na zahtjev Crne Gore. Međutim, sudija za borbu protiv terorizma, koji je pregledao dokumenta za pritvor gospodina Asad, rekao je da su optužbe lažne.

Asad je rekao da neće ići u Crnu Goru da odgovora na pitanja, ali njegovi saradnici kažu da je voljan da da izjavu i odgovara na pitanja crnogorskih zvaničnika u Sjedinjenim Državama.

Džozef Asad je rekao da nije učinio ništa loše.

„Ja ne bih učinio ništa protiv interesa Sjedinjenih Država“, rekao je Asad. „Sigurno ne bih radio u interesu Rusije“.

The New York Times, Julian E. Barnes