Predlog sistematizacije u Upravi policije vraćen na doradu, sporan plan o povećanju broja zaposlenih i pomoćnička mjesta direktora. Opozicioni poslanici kritikovali mogućnost da Lazović i Golubović dobiju visoke pozicije u UP

Postavljanjem bivših funkcionera Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Zorana Lazovića i Duška Golubovića na visoke funkcije u Upravi policije, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pokušaće da umanji uticaj premijera Duška Markovića, smatra član Odbora za bezbjednost Predrag Bulatović.

Dvojica bivših agenata mogli bi dobiti visoka mjesta u UP, nakon što Vlada formalno bude usvojila Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije.

Iako se planiralo da se on nađe na sjednici Vlade još danas, to se neće desiti jer, prema informacijama “Vijesti”, nije dobio saglasnost Komisije za politički sistem.

Dokument je vraćen MUP-u i Upravi policije na doradu, jer je njime predviđeno povećanje broja službenika i preveliki broj pomoćnika direktora policije.

To se ne uklapa u strategiju Vlade za reformu javne uprave, kojom je planirano smanjenje broja službenika u javnom sektoru i obustavljena nova zapošljavanja, rekli su sagovornici.

Za opozicione poslanike, koji godinama prate obavještajni sektor i kadriranje u njemu, to bi bio manji problem.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović smatra da će i na novim funkcijama bivši funkcioneri ANB nastaviti da rade neometano i “u interesu grupacija kojima pripadaju”.

“Ako kao protivnici (direktora policije Veselina) Veljovića dobiju ova mjesta, onda grupa suprotstavljena Dušku Markoviću njima hoće da ostvari balans. Ili su obje grupe u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) sklopile primirje zbog činjenice da su poljuljani aferom “Koverat” i protestima, kao i sporazumom opozicije i pokreta “Odupri se” da je nužno formiranje tehničke Vlade”, kazao je Bulatović.

Predloženim Pravilnikom o sistematizaciji u Upravi policije predviđeno je da uz sadašnja četiri pomoćnika bude imenovano još toliko.

Jedno mjesto predviđeno je za Lazovića, koji je dugogodišnji operativac odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala ANB-a. On bi trebalo da bude pomoćnik za “specijalni odsjek”, odnosno za najteža krivična djela organizovanog kriminala i korupcije.

Bulatović tvrdi da se time nastavlja erozija institucija, ističući da specijalni policijski tim i Specijalno državno tužilaštvo služe kao sredstvo za podmetačine političkim protivnicima DPS-a.

“Ako pobratim SDT Milivoja Katnića u policiji dobije nova zaduženja, to znači da Đukanović umjesto ostavke sprema obračun sa protivnicima”, tvrdi Bulatović.

Lazović i Golubović važili su za operativce ANB-a koji su opstruirali Veljovića i Markovića, a opozicioni poslanici DF-a su ih u Skupštini pominjali kao osobe iz tzv. “Grand klana” umiješane u nezakonite poslove.

Poslanik DF-a Nebojša Medojević je zbog toga prošle godine pozivan i u tužilaštvo.

Lazović i Golubović su krajem aprila 2015. napustili ANB sa još 70 kolega koji su penzionisani pod povoljnim uslovima.

Zvanični razlog bilo je podmlađivanje kadra zbog priprema za članstvo u NATO, a u stvari je tada služba na zahtjev budućih NATO saveznika očišćena od kompromitovanih kadrova, kroz takozvanu reformu obavještajnog sektora.

Bivši član Odbora za bezbjednost Velizar Kaluđerović podsjeća da su Lazović i Golubović prestali sa radom u bezbjednosnom sektoru zbog umiješanosti u kriminalne aktivnosti i bliskosti sa visokopozicioniranim pojedincima iz kriminalnog podzemlja.

Lazovićevo ime je došlo u žižu javnosti prije devet godina kada je objavljen snimak sa svadbe Ro­žaj­ca Safeta Ka­li­ća.

ANB je ta­da sa­op­šti­la da je bio slu­žbe­no jer su ta­mo bi­li broj­ni pri­pad­ni­ci kri­mi­nal­nog mi­ljea iz re­gi­o­na

“Bez ikakve dileme, Veljović će takvo kadrovanje učiniti isključivo po direktnom nalogu Đukanovića i Markovića, a njih dvojica bolje nego iko drugi i do tančina znaju “kadrovski potencijal“ Golubovića i Lazovića. Zato, najavu da će Golubović i Lazović biti prvi ljudi Uprave policije u borbi protiv organizovanog kriminala, kao i da će biti nadređeni i Specijalnom policijskom timu, doživljavam i kao otvoreno priznanje Đukanovića i Markovića da su upravo oni prvi ljudi organizovanog kriminala u Crnoj Gori, a da im najviše državne funkcije samo služe da obezbijede da organizovani kriminal jača i da Crna Gora uistinu bude država koju vodi mafija”, smatra Kaluđerović.

Podsjećajući da je usvajanjem izmjena Zakonu o državnoj upravi otvoren put da Uprava policije bude samostalna, Bulatović je istakao da je taj proces dovršen izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima.

“Te akcije i izbor Veljovića značile su punu kontrolu represivnog aparata od strane lično Markovića a ne u cilju vladavine prava već prevlasti nad Milom Đukanovićem. Veljović je simbol kompromitavanog funkcionera i sinonim suštinskog odsustva borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. Da je Crna Gora pravna država on nikada ne bi mogao biti na tom mjestu”, kazao je on.

Šest pomoćnika umjesto osam, krimi policija iz dva djela

Umjesto osam pomoćnika direktora policije, kao što je predloženo sistematizacijom, Vlada smatra da je šest optimalno.

Po toj verziji, kako je rečeno “Vijestima”, kriminalistička policija biće podijeljena na dva sektora – krimi policiju i specijalni odsjek za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Policijski vrh, na čelu sa direktorom Veselinom Veljovićem, juče je razgovarao sa Savjetom za građansku kontrolu rada policije, a iz saopštenja se može zaključiti da su se dotakli i ove teme.

“Interesantna diskusija je vođena o brojnom stanju policije. Navedeno je da će biti sistematizovano oko 4.700 radnih mjesta. Broj zapošljenih u Upravi policije, prema podacima iz januara, je 4.131. Konstatovano je da je izostalo češće oglašavanje Uprave policije povodom ove teme, što je podstaklo nerazumijevanje materije jer se ne uključuju razlike u organizaciji i djelokrugu rada u odnosu na inostrane policijske organizacije. Značajan doprinos optimizaciji bio bi prelazak rada oko 100 policijskih službenika u rad sudske policije”, navodi se.

Ili je kvalitet kadrova u policiji problematičan, ili bez političke podrške nemaju šansu

Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa (IA) smatra da je najava povratka bivših operativaca ANB-a u policiju problematična ne samo jer se radi o kompromitovanim kadrovima, već i zato što osvjetljava niz problema u vezi sa upravljanjem ljudskim resursima u policiji.

“Pomoćnici direktora UP se biraju na javnom konkursu. Objavljivanje imena favorita, demotiviše sve druge kvalitetne kadrove da se prijave, budući da je “interna kultura” u policiji “osvetnička” u odnosu na protivkandidate koji su se drznuli da se prijave bez signala sa političkog vrha. To potvrđuje činjenica da ni na konkursu za direktora, ni na konkursima za druga pomoćnička mjesta uglavnom uopšte nema konkurencije”, tvrdi Bajramspahić za “Vijesti”.

Ona je upozorila da takva praksa ostavlja posljedice na rezultate jer nema “horizontalne mobilnosti” službenika zasnovane na zaslugama.

Time se, smatra ona, šalje poruka da se rad ne vrednuje.

“U kontinuitetu se favorizuju kandidati koji nisu iz UP i to otvara brojna pitanja o stanju unutra. Ili je kvalitet kadrova vrlo problematičan, za šta opet menadžment UP treba da odgovara, ili kandidati bez političke podrške nemaju nikakvu šansu da budu izabrani. Time se politizuje služba koja po zakonu ne bi smjela da ima bilo kakve političke boje”, smatra ona.

Savjet: Rade na rasvetljavanju napada na Lakić

Savjet za građansku kontrolu rada policije je upoznat “da se preduzimaju mjere i radnje u koordinaciji sa tužilaštvom do potpunog rasvjetljavanja napada” na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić, ali i ocijenio da taj predmet i dalje smatra otvorenim jer još uvijek ne postoji optužni akt, saopšteno je nakon sjednice.

“Savjet je konstatovao da nema napretka u istrazi paljenja vozila ND “Vijesti” i pozvao Upravu policije da razmotri dodatne mogućnosti uključujući kadrovske promjene zbog odsustva rezultata (poput onih koje su nedavno sprovedene u CB Pljevlja), kao i traženje pomoći javnosti”, navodi se.

Tokom rasprave o obezbjeđivanju protesta konstatovano je, navodi se, da su dosadašnja okupljanja bila mirna i zakonita, kao i da se “registruje profesionalno postupanje policije u punom kapacitetu uz odgovoran odnos organizatora protesta prema policijskim službenicima”.

“Iskazano je očekivanje i upućen zajednički poziv da se nastavi zakonit i profesionaln pristup policije, kao i odgovoran i razuman odnos građana”, dodaje se.

Najavljeno je da će prioritet u radu biti i “direktan uticaj na prihode kriminalnih grupa”, a razgovarano je o obaveznoj identifikaciji službenika Specijalne antiterorističke jedinice i Posebne jedinice policije. Veljović i predsjednik savjeta Aleksandar Zeković utvrdiće datum kada će Savjeta za građansku kontrolu rada policije posjetiti sjedište SAJ, kako bi se testirala vidljivost oznaka na uniformama i opremi.

“Savjet je prepoznao narušavanje disciplinskog sistema i starješinskog autoriteta i registrovao više službenika koji su priznali zlostavljanje građana a da je prethodno unutar MUP njihovo postupanje ocijenjeno zakonitim. Neposredne starješine postupak tih službenika obrazlažu strahom za gubitak posla i egzistenciju porodice”, piše u saopštenju sa sjednice savjeta.

Izvor: Vijesti