Na ovaj način Crna Gora se pretvara u NATO koloniju sa nametnutom upravom, koja nema uporište u volji građana nego u brutalnoj sili stranih centara moći. Ali za razliku od vašarskog prmijera, vašarske vlade, slobodna Crna Gora, sa posebnim pijatetom obilježava današnji praznik, u nadi da se čovječanstvo i u budućnosti znati da se odbrani od novih mračnih sila i izazova koji proističu iz nezdravih imperijalističkih pretenzija.
Nije u tradiciji junačke Crne Gore da bude marioneta za potkusurivanje velikim silama, i monetarnim oligarsima, koji su nas do juče bombardovali, a danas bi i zvanično da nas okupiraju uz blagoslov crnogorskog režima. Sramotna odluka, donesena na Cetinju, nije, i ne smije biti obavezujuća za slobodne ljude i građane u Crnoj Gori. Nova Vlada iz sastava opozicije, u kojoj će svakako biti i DF, kao najjači opozicioni subjekt, poništiće ovu sramnu odluku, i vratiti čast i dostojanstvo crnogorskom narodu pred licem istorije.
Inače, ponavljam zbog građana Crne Gore, jedina prava istina je da članstvo Crne Gore u NATO košta 2% bruto društvenog proizvoda, što će reći upravo 70 miliona eura na godišnjem nivou, i to je nesporno.
Dakle, ako Predrag Bošković dobije naređenje da u neku od vojnih misija pošalje bataljon crnogorskih vojnika, onda bi izdaci za članstvo, uz već postojeći 81 milion, iznosili najmanje 220 miliona eura. I to bi tada bila čak najveća potrošačka jedinica u Budžetu.
Demokratski front organizovao je danas protestni skup „Za referendum“, kako bi u potpunosti delegitimisao pokušaj poslanika da, protivno većinskoj volji građana Crne Gore, donesu antinarodnu odluku.
Knežević očekuje da će svi oni predstavnici opozicije koji se nisu pojavili na Murinu, shvatiti značaj dogovaranja i osluškivanja većinske volje građana Crne Gore i da će u narednom periodu opozicija imati niz osmišljenih akcija, pri čemu prevashodno misli na proteste za održavanje prijevremenih demokratskih i fer izbora u Crnoj Gori.
Nelegitimni premijer Duško Marković je zlonamjerno “pobrkao lončiće”. Kokain, viski i pivo su karakteristike skupština, igranki i veselja koja organizuje njegova Demokratska partija socijalista, jer jedino drogiran, pijan ili poremećen čovjek može davati takve paušalne i neprimjerene ocjene o istorijskoj Skupštini izabranih predstavnika naroda Crne Gore koja je juče održana u Murini.
Stoga će Demokratski front organizovati mirni i demokratski, veličanstveni protest – Za Referendum, 28. aprila samo na Cetinju, kako bi u potpunosti delegitimisao pokušaj Sinđelićevih poslanika da, protivno većinskoj volji građana Crne Gore, donesu jednu ovako antinarodnu odluku, saopšteno je danas iz najveće opozicione grupacije.
„Mi ćemo 26. aprila u Murinu, simbolu stradanja od NATO agresije, organizovati alternativnu Skupštinu, i ovom prilikom pozivamo poslanike URA-e, Demosa, SNP-a Demokrata da nam se pridruže na toj sjednici na kojoj ćemo mi donijeti obavezujuće odluke koje se tiču raspisivanja referenduma i neprihvatanja odluke koja bude donešena na Cetinju“. kazao je Milan Knežević.
Svjedok-saradnik Saša Sinđelić, na čijem iskazu Milivoje Katnić gradi kompletnu priču oko „državnog udara“, osuđen je u Hrvatskoj 2012. godine na 21 godinu robije, obznanjeno je danas na pres-konferenciji Demokratskog fronta.
Sinđelić je pravosnažno osuđen 2012. godine, zbog ubistva Mirka Fotesa 2002. godine, kao i zbog krađe njegovog traktora. Presuda je postala pravosnažna, što se može vidjeti iz zvaničnog dokumenta suda u Vukovaru, 28. februara 2012 godine, a Sinđelić je od dana ubistva bio u bjekstvu.
„Saša V. Sinđelić, rođen 11. jula 1980 godine, u Štajeru, u Austriji, državljanin Srbije, ubio je Mirka Fotesa i ukrao njegov traktor. On je 06. oktobra 2002. godinedošao svojim automobilom mercedes, oznaka VK 612-AR, na zemljišni predio ‘Cerije’, koji se nalazi u katastarskoj opštini Drenovci. U to vrijeme je na imanju zemlju orao Mirko Fotes. U namjeri da ga usmrti i uzme mu traktor, Sinđelić mu je prišao s leđa, i iz automatske puške ‘Crvena zastava’, model M70AB2, tv. broja 68941, ispalio u Fotesa četiri hica“, navodi se u obrazloženju presude.
Za krivično djelo teško ubistvo Sinđelić je osuđen na 20 godina zatvora, a zbog teške krađe na godinu i dva mjeseca. Sinđelić se osuđuje na jedinstvenu kaznu u trajanju od 21 godine zatvora, navodi se u pravosnažnoj odluci suda u Vukovaru.
Naloženo je da Sinđelić mora porodici Fotes vratiti ukradeni traktor, a oni su upućeni da u parnici ostvaruju imovinskopravni zahtjev.
Županijsko državno tužilaštvo u Vukovaru optužnicom od 14 avgusta 2006. godine optužilo je Sašu Sinđelića, zbog dva krivična djela i to teško ubistvo i teška krađa. Tužilaštvo je tražilo da se osudi za oba djela, što se i desilo, a Sinđeliću je suđeno u odustvu.
Specijalni tužilac Milivoje Katnić prvo je u aferi „državni udar“ osumnjičio Sašu Sinđelića da je vođa krimilane grupe koja je trebala da izvede terorističke napade u Podgorici, u noći izbora 16. oktobra prošle godine. Ubrzo nakon toga, Katnić je otišao Vladinim avionom u Beograd za Sinđelića, doveo ga u Podgoricu i dao mu status svjedoka saradnika, a samim tim mu i prekvalifikovao krivično djelo, jer kao vođa kriminalne grupe ne može dobiti pomenuti status.
Iako je u Hrvatskoj pravosnažno osuđen na 21 godinu robije, Sinđelić se i dalje nalazi pod zaštitom specijalnog tužioca Milivoja Katnića, a prema nekim informacijama, on je i dalje u Podgorici., gdje ga čuvaju pripadnici specijalnog poliicijskog tima.
Ne postoji sud na planeti koji bi ovakvog svjedoka prihvatio za kredibilnog“, istakao je na presu DF-a Slaven Radunović, koji je i prezentovao novinarima dokumente iz vukovarskog suda. On je dodao da DF nije sjedio skrštenih ruku na optužbe Milivoja Katnića već se i te kako potrudio da dođe do dokaza i raskrinka ovu farsu. On je predao novinarima dokumente koji se odnose i na pređašnje postupke Siđelića, posebno ističući optužbu za ratno dezerterstvo.
„Ako je SDT znao koga proglašava svjedokom-saradnikom, onda treba hitno uhapsiti Milivoja Katnića. Ukoliko nije znao, onda to govori o njegovoj nesposobnosti da obavlja funkciju i treba da bude razriješen“, naglasio je Radunović, dodajući poziv predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici da se hitno izjasni o ovom slučaju.
Funkcioner DF-a Predrag Bulatović, kazao je da će taj politički savez nastaviti sa istraživanjima ovog slučaja do konačnog utvrđivanja svih činjenica.
On je naglasio da, nakon objelodanjivanja činjenice da je Sinđelić osuđen na 21 godinu zatvora, ovom licu prema zakonskom članu 130 KZ mora se oduzeti status svjedoka-saradnika.
On je takođe naglasio i moguću umiješanost određenih NATO službi, kao i države Hrvatske u cijeli slučaj, a s obzirom na težnju vlasti da nasilno ugura Crnu Goru u NATO.
IN4S
Nakon što umalo nije uhapšen u Hrvatskoj zbog njegovih ratnih avantura po Slavoniji, ministar odbrane Predrag Bošković, odlučio je da u intervjuu hrvatskoj televiziji pokaze svu raskoš svog neznanja i potvrdi da se radi o još jednom sorošoidu ala Srđa Darmanović.
Crnogorska javnost je imala neponovljivu priliku da u liku ministra odbrane posmatra političko ideološku evoluciju od nekadašnjeg Bijelog orla do NATO vrane. Nepodnošljiva lakoća kojom Predrag Bošković formuliše stavove, izriče ocjene i presude, predstavlja pravo lice posrnulog koruptivnog režima nastalog na lažnom državnom udaru. Tako je ova nekadašnja perjanica pljevaljskog rudnika, bivši ministar ekonomije, rada i socijalnog staranja, prosvjete, zamjenik ministra spoljnih poslova SCG, grobar crnogorskog rukometa, nonšalantno saopštio da će optužnica u montiranoj aferi „državni udar“ biti podignuta protiv 25 lica i da iza svega stoji okrutna i hladna Rusija. Ima li većeg dokaza od političkog procesa koji se vodi protiv DF – a, od potvrde da ministar odbrane, a nešto ranije i ministar vanjskih poslova Srdja Darmanović – Sorošević, znaju ko će sve biti obuhvaćen optužnicom, kad će ona biti podignuta, te je ostalo samo još da nam za par dana saopšte i godine robije. Ovakvi sramni nastupi Boškovića i Soroševića, dodatno potvrđuju da je Vlada preuzela ulogu od SDT –a, postajući jeftini kabare u kojem svako veče nastupa drugi ministar sa papagajskim tekstom o „državnom udaru“, a ne zna se koji od koga gore ponavlja. Naravno, Predragu Boškoviću nikako ne odgovara ono što je neposredno nakon izbora saopštila Milica Pejanović Djurišić tadašnji ministar odbrane. A saopštila je da ni ona ni NATO partneri nemaju nikakvih saznanja da je u Crnoj Gori na dan izbora pripreman državni udar. Zbog toga i nije izabrana u Vladu Duška Markovića, za razliku od Predraga Boškovića koji bi za ministarsku fotelju bio spreman da zaigra i u ŽRK „Budućnost.“ Naravno u Vladi kolektivno boluju od amnezije kad je u pitanju 16. oktobar jer odlično znaju kako su namakli ministarske funkcije, ali moraju znati i da niko u Crnoj Gori neće pobjeći od odgovornosti pred pravnom državom zbog toga što je učestvovao u jednoj političko tužilačkoj hajci protiv DF – a. A Predrag Bošković će ako bude konstruktivan moći da bude jedan od svjedoka saradnika.
Kao predsjednik OO DNP-a i kao neko ko mu je, uz saglasnost vrha stranke, kao mladom čovjeku, nesebično ustupio svoj odbornički mandat 2014. godine, pozivam ga da mandat vrati Demokratskoj narodnoj partiji, umjesto što moju malenkost javno hvali i pruža mi podršku.
Ako sticajem nepovoljnih okolnosti Crna Gora postane članica NATO-a, Đukanović toj vojnoj alijansi više neće biti potreban, kaže član Spoljnopolitičkog odbora Državne dume Rusije Sergej Železnjak.
Situacija na Balkanu ključna je za bezbednost Evrope, a politika koju danas vodi Zapad u regionu veoma je opasna jer se on poigrava političkim procesima i konfliktima, navodi Železnjak, koji time objašnjava i napetost u Makedoniji, pokušaje revidiranja Dejtona, najave formiranja kosovske vojske, ali i nasilno uvlačenje Crne Gore u NATO.
Sve se radi tako da se proizvede što veća napetost na Balkanu, što je možda projekat nasleđen od prethodne američke administracije, ali je veoma loše što nova administracija nije sve dosad iznela svoj stav prema politici na Balkanu, ocenio je Železnjak gostujući u „Sputnjik intervjuu“ zajedno sa Vladislavom Bojovićem iz Demokratskog fronta i dr Aleksandrom Rakovićem iz Instituta za noviju istoriju Srbije.
Prema Bojovićevim rečima, Demokratski Front će kao najjači opozicioni savez nastaviti da pruža otpor i da se suprotstavlja svim demokratskim sredstvima i načinima borbe nasilnom pokušaju uvođenja Crne Gore u NATO.
„Uputili smo poziv svim opozicionim subjektima na jedinstvo u pravcu insistiranja da se zajedno sa vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori održi i referendum o učlanjenju Crne Gore u NATO“, navodi Bojović. On upozorava da bi donošenje odluke u Parlamentu o članstvu Crne Gore u NATO-u bilo dodatno nelegitimno iz razloga što je ovo krnji parlament koji je formiran na atmosferi montiranog državnog udara.
Ukoliko bi se Crna Gora na silu ugurala u NATO, Bojović poručuje da bi svaka sledeća parlamentarna većina mogla da poništi takvu odluku i donese novu — o izlasku Crne Gore iz NATO alijanse.
Aleksandar Raković je saglasan da je referendum o članstvu Crne Gore u NATO najbolji put, a dodaje da bi i američki predsednik Donald Tramp, koji je govorio da je NATO zastareo, sada mogao da pokaže da ima dobru volju i da pruži priliku građanima Crne Gore da se izjasne o tom pitanju.
„Na referendumu će verovatno pobeda biti na strani onih koji su protiv NATO-a, to je izvesnije nego drugo rešenje, pa je i prilika da Tramp pokaže da NATO ratifikuje protokol nasilno. U ovom slučaju, sve države su zapravo ratifikovale nasilje nad građanima Crne Gore i praktično je dovele u situaciju kada će uskoro biti okupirana, jer će bez volje građana te zemlje, NATO vojska ući u Crnu Goru. Takođe možemo da govorimo o pojavi koja je nalik aneksiji, jer se deo suvereniteta Crne Gore sada prebacuje na vojnu multinacionalnu organizaciju kakav je NATO“, primećuje Raković.
Članstvo Crne Gore u NATO-u, po mišljenju Sergeja Železnjaka, neće povećati potencijal Alijanse, naprotiv, biće veliki problem i za Crnu Goru, i za NATO. Pritom, dodaje on, odluke koje donose crnogorske vlasti idu protiv volje naroda, što ne može biti uspešno.
„Smatramo da tako ozbiljna pitanja kao što je određivanje budućnosti zemlje moraju da se rešavaju na osnovu izražene volje naroda. Zato podržavamo inicijativu naših crnogorskih istomišljenika i istomišljenika na Balkanu za održavanje referenduma koji bi pokazao šta hoće narod Crne Gore.“
Član Spoljnopolitičkog odbora Državne dume Rusije odgovorio je Sputnjiku na aktuelna politička i bezbednosna pitanja u vezi sa regionom.
Čak ni u Senatu SAD koji je odobrio Protokol o pristupanju Crne Gore u NATO nisu krili da oni time zapravo ciljaju Rusiju.
— Naravno, za jastrebove NATO-a važno je da na svaki način pokušaju da zaoštre konfrontaciju sa Rusijom. Crna Gora je u takvoj situaciji samo talac NATO-a. Osim toga, u samoj Crnoj Gori situacija je vrlo nemirna. Tamo je oštar unutrašnji sukob i nasilno uvlačenje u NATO može izazvati kolaps unutar crnogorske države. Oni političari koji uskraćuju narodu pravo na vlastito mišljenje očigledno jednostavno guraju zemlju u sukob, daj Bože da ne bude građanski. Znamo da u Crnoj Gori postoje ogromna količina oružja, veoma velika korupcija i organizovani kriminal, a kako će sve te destruktivne okolnosti uticati na situaciju sada je čak teško i pretpostaviti.
Kako iz Rusije odgovaraju na optužbe o navodnoj umešanosti Moskve u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori?
— Tu besmislicu je smislio Đukanovićev režim da bi opravdao vlastite represije nad za njega nepoželjnim političarima Crne Gore. Nikakve okolnosti u vei sa tom izmišljenom pričom ne izdržavaju kritiku i nije slučajno što posle svih bučnih izjava više ništa nije predočeno javnosti. Tim pokušajem sa izmišljenim državnim prevratom Đukanović nastoji da izmoli zaštitu od SAD. On odlično shvata kakav dosije protiv njega postoji na Zapadu i pokušava da maksimalno pokaže ne samo lojalnost Zapadu, nego i da pokaže u kako teškim uslovima radi, a sve kako bi sebe spasao. Ali mi odlično razumemo da ako je Zapadu Đukanović uopšte potreban, onda će to biti samo dok ne potpiše dokumenta koja su Zapadu korisna. I ako sticajem nepovoljnih okolnosti Crna Gora postane članica NATO-a, Đukanović NATO-u više neće biti potreban. Oni neće želeti da se prljaju vezom sa takvim diskreditovanim političarom. Zato, u suštini, uvlačeći Crnu Goru u NATO, Đukanović sam sebi potpisuje dosta surovu presudu. Čudno je da on to ne razume.
Ali, situacija u vezi sa Crnom Gorom pokreće još jednu važnu temu. To je pitanje odnosa balkanskih zemalja prema vojnoj neutralnosti. Nije slučajno što se na Balkanu sada aktivno razvija inicijativa koja se zove B4. To je koncepcija koja objedinjava političare iz različitih balkanskih zemlja. Veoma mi je drago što ovde u Srbiji na nivou rukovodstva zemlje tu koncepciju podržavaju.
Ako Crna Gora uđe u NATO koliko će to biti opasno za Rusiju u vojnom smislu?
— Članstvo Crne Gore u NATO-u je apsolutno besmisleno sa stanovišta pretnje Rusiji. Da, NATO želi da učini Jadran svojim vodenim prostorom. S tim u vezi za njih postoje izvesni razlozi da uključe Crnu Goru u NATO. Ali hoće li to pomoći rešavanju problema NATO-a i Crne Gore? Ne, ni na koji način. Vidimo da je postojeća struktura NATO-a neefikasna u suprotstavljanju pretnjama sa kojima su suočene zemlje-članice. Svi ti ogromni resursi NATO-a nisu uspeli da spreče nijedan teroristički akt, da zaustave nijedan rat, naprotiv, ta glomazna mašinerija je postala razlog ogromnih žrtava širom sveta. Ne bih želeo da crnogorski momci ginu u nekim zemljama za interese ovih ili onih transnacionalnih korporacija.
Hoće li Crna Gora biti bezbednija ako uđe u zapadnu alijansu?
— Za samu Crnu Goru NATO takođe ni na koji način neće ojačati bezbednost zato što su problemi koje ima Crna Gora povezani sa apsolutnom necivilizovanošću i netransparentnošću sistema vlasti. Da li možda NATO može da zaustavi šverc, da li može efikasno da se bori protiv trgovine narkoticima? Ne, NATO je namenjen za druge zadatke, ali, nažalost, ne izlazi na kraj ni sa zadacima zbog kojih je stvoren. Zato odluka o uvlačenju Crne Gore u NATO nije vojna nego politička. Na taj način pokušavaju da, kako je sa pravom rečeno, naprosto anektiraju tu teritoriju i, nažalost, crnogorske vlasti nemaju mudrosti da bi shvatile da će tako postati ne samo vazali nego, ne bih hteo da upotrebim reč robovi, ali to je vrlo blizu uloge u koju dovode i sebe i svoj narod. Ne bih imao ništa protiv ako bi odluka o ulasku u NATO bila doneta na osnovu volje većine naroda kao što je to bilo u baltičkim zemljama. To je njihovo pravo. Ali kada se takva odluka donosi očigledno protiv volje većine naroda, to ne može da dovede do mira. Zamislimo šta će se desiti ako dođe do nekog sukoba unutar Crne Gore, ako ona bude članica NATO-a? Šta u toj situaciji treba da radi NATO? Da li će NATO rasterivati ljude?
Ne želim da Crna Gora bude koncentracioni logor NATO-a. Ali odluku ne treba da donosimo mi, odluku treba da donese crnogorski narod. I računam na to da će biti sve više ljudi koji imaju takav stav, jer dosta je kolapsa, kriza i ratova na Balkanu. Narodi Balkana su se veoma mnogo napatili i to treba da ostane u prošlosti. Želim mir i prosperitet i Srbiji, i Crnoj Gori, i Bosni i Hercegovini, i Makedoniji, svim zemljama. Čak i najsloženije probleme treba rešavati mirnim, civilizovanim putem. A to je moguće samo onda kad se odluke oslanjaju na volju naroda.
Dok se Crna Gora približava NATO-u, Rusija naoružava Srbiju…
— Rusija razume značaj jačanja odbrane i bezbednosti Srbije i širiće vojno-tehničku saradnju koja za naše zemlje znači, između ostalog, jačanje mira i reda ne samo u Srbiji, nego i na Balkanu, jer Srbija je danas regionalni lider bezbednosti i umnogome i od pozicije i snage Srbije zavisi to kakva će biti situacija na Balkanu.
Ali da završim o Crnoj Gori. Mi nipošto ne treba da se zaustavimo na objašnjavanju Zapadu i američkim društveno-političkim snagama onih odluka na koje ih podstiču činovnici iz NATO-a i vlasti Crnoj Gori. U suštini, vlasti Crne Gore žele da strani vojnici prikrivaju njihove afere sa švercom i korupcijom. I to moraju da shvate i u Americi, i u Evropi ljudi koji donose odluke. Neobično je da će demokratske zemlje svojim snagama prikrivati kriminalnu aktivnost. To se ne uklapa u predstavu o civilizovanim zemljama.
Sad nekoliko reči o razvoju vojno-tehničke saradnje. Mi veoma dobro shvatamo da su rizici koji postoje danas na Balkanu mnogobrojni i različiti. Govorili smo o situaciji u Crnoj Gori, o situaciji u Bosni i Hercegovini, Makedoniji. Zato je Srbiji, da bi zaštitila svoj suverenitet, neophodno da ima savremenu, dobro naoružanu vojsku. Štaviše, mogućnost širenja saradnje u vojno-tehničkoj saradnji sa Rusijom, šansa je za srpsku ekonomiju, industriju da realizuje potencijal koji postoji u čitavom nizu različitih projekata, počevši od avijacije, pa završno sa oklopno-tehničkim sredstvima. Računam na to da će proširenje vojno-tehničke saradnje koje je u toku i koje je dobilo podršku na nedavnom susretu Aleksandra Vučića sa Vladimirom Putinom u Moskvi doprineti potražnji za naučnim projektima u Srbiji, aktiviranju talentovane omladine, otvaranju novih radnih mesta. To može biti jedna od lokomotiva razvoja srpske ekonomije i, naravno, razvoja naše saradnje, ne samo u vojnoj sferi, nego i u različitim granama civilne industrije.
Srbija treba da dobije od Rusije šest „migova“, 30 tenkova, 30 oklopnih vozila, čak se pominje mogućnost da dobijemo S-300. Ali neki optužuju Rusiju da time što daje oružje Srbiji, navodno nagoveštava nekakav rat…
— Rusija prodaje svoje oružje u više od 100 zemalja sveta i ruski sistemi naoružanja su među najtraženijim i najpouzdanijim u svetu. To što mi pomažemo Srbiji da ojača svoj odbrambeni potencijal, nipošto ne govori o tome da smo zainteresovani za rast eskalacije, naprotiv, što Srbija bude bolje zaštićena, to je manji rizik od izbijanja konflikta na Balkanu, jer je neophodno ohladiti usijane glave u onim zemljama koje žele da na neki način vrše pritisak na nezavisnu Srbiju.
SPUTNIK RS
Ukoliko Milo Đukanović odluči da ovako kompleksnu odluku donese bez konsultacija s građanima, mora biti svjestan činjenice da preuzima odgovornost za sve što se može dogoditi u narednom periodu, i da će neka nova parlamentarna većina po istoj analogiji donijeti odluku o izlasku Crne Gore iz NATO-a. Tako ćemo svake četiri godine ulaziti i izlaziti iz NATO-a, jer je neko odlučio da lični interes podredi nacionalnom”, rekao je Knežević.
Odluka o pristupanju NATO – u koju bi izglasao krnji Parlament “državnog udara “ ne bi odražavala većinsku volju građana Crne Gore i dodatno bi produbila opštu društveno političku krizu. Pošto smo se u izbornoj kampanji svi snažno zalagali za organizovanje referenduma kao najdemokratskijeg modela provjere narodne volje, sad imamo priliku da ličnim primjerom zbilja dokažemo da nam je interes građana na prvom mjestu
„DF smatra da se odluka o eventualnom učlanjenju Crne Gore u NATO mora isključivo donijeti na referendumu“, istakao je Knežević.
Napad na suverenu državu, koja je branila svoj Ustavni poredak do kraja je razotkrio imperijalistički karakter ove vojne organizacije. Građani Crne Gore pamte mračne i tužne dane kada su agresori sa distance od nekoliko desetina hiljada metara zasipali bombama našu domovinu svirepo ubijajući civilno stanovništvo i divljački razarajući infrastrukturu
„Opšte je poznato da intervencija koja je ironično nazvana ‘Milosrdni anđeo’ predstavlja presedan u međunarodnom javnom pravu, urađena mimo odluke Savjeta bezbjednosti, što nam daje za pravo da podignemo ovu tužbu. Ovo se tiče svih građana Crne Gore. Sve više pripadnika mlade generacije obolijeva od malignih oboljenja. Tražićemo da se naplati šteta koju je proizvela NATO organizacija a taj novac bi poslužio otvaranju onkoloških centara“, dodao je Jovanović.
Mislim da je Mekejn pravi, ali zaista pravi primjer za ograničavanje mandata. Mislim da je on prevazišao svoj vrhunac, da je sada malo izglavljen.
(Rend Pol)
Američki senator Rend Pol koji je juče blokirao raspravu Senata na temu učlanjenja Crne Gore u NATO, kazao je američkim medijima da je jedan od argumenata da CG ne bude dio Alijanse činjenica da narod to ne želi.
„Još jedan od argumenata je da, ako pitate narod Crne Gore, samo 40 odsto ili nešto manje od toga je za ulazak u NATO“, kazao je Pol, dodajući tome brojne razloge, kao što je nemiješanje u unutrašnju politiku.
Pol je istakao da je „spoljna politika koju sugeriše Džon Mekejn pogubna“ po SAD, navodeći da je vojska već dovoljno „istrošila“ Mekejna. Sličnu izjavu dao je godinama ranije ruski predsjednik Vladimir Putin, kazavši da ne čudi način na koji se ponaša Mejkejn, s obzirom na to da je imao teško iskustvo kao ratni zarobljenik.
Podsjetimo da je Američki senat u srijedu ponovo odložio raspravu o ratifikaciji Protokola o članstvu Crne Gore u NATO, pošto je senator Rend Pol blokirao raspravu o tom pitanju. Senator Džon Mekejn zatražio je u srijedu veče od kolega u Senatu da razmotre i glasaju o protokolu u članstvu Crne Gore u NATO, ali je taj predlog odbijen. Mekejnovom zahtjevu usprotivio se senator – Rend Pol, republikanac iz Kentakija, što je bilo dovoljno da se razmatranje Protokola odloži. Mekejn nije mogao da sakrije bijes, pa je optužio Pola da „radi za Vladimira Putina“.
Iako su režimski i proNATO mediji u Crnoj Gori još prije pola godine najavljivali kako je ratifikacija u američkom Senatu „gotova stvar“ to se još uvijek nije desilo, a pitanje je da li će se uopšte i desiti.
IN4S
Američki Senat ponovo je odložio raspravu o ratifikaciji Protokola o članstvu Crne Gore u NATO, pošto je senator Rend Pol blokirao raspravu o tom pitanju.
Kako prenose mediji, senator Džon Mekejn zatražio je u srijedu veče od kolega u Senatu da razmotre i glasaju o protokolu u članstvu Crne Gore u NATO, ali je taj predlog odbijen.
Mekejn je, na sjednici na kojoj se, između ostalog, glasalo o novom direktoru američkih obavještajnih službi, tražio da se prihvati da se razmatranje protokola stavi na dnevni red zasijedanja, te da se o njemu glasa nakon dvosatne rasprave.
Mekejnovom zahtjevu usprotivio se senator – Rend Pol, republikanac iz Kentakija, što je bilo dovoljno da se razmatranje Protokola odloži.
Mekejn nije mogao da sakrije bijes, pa je optužio Pola da „radi za Vladimira Putina“.
“Nevjerovatno je da je senator koji blokira usvajanje sporazuma koji podržava ogromna većina senatora uložio prigovor i napustio salu bez ikakvog objašenjenja. Jedini zaključak koji može da se izvuče iz toga je u stvari nema opravdanje za svoje protivljenje. Senator iz Kentakija sada radi za Vladimira Putina„, ocijenio je Mekejn.
Iako su režimski i proNATO mediji u Crnoj Gori još prije pola godine najavljivali kako je ratifikacija u američkom Senatu „gotova stvar“ to se još uvijek nije desilo, a pitanje je da li će se uopšte i desiti.
Odlaganje ratifikacije svakako je povezano sa tim što je u međuvremenu Donald Tramp postao novi američki predsjednik.
Inače, senator Pol je još tokom pretresa u Spoljnopolitičkom odboru 14. septembra prošle godine izrazio rezervu u vezi sa širenjem NATO, uključujući i Crnu Goru, kada je zvaničnike Stejt Dipertmenta i Pentagona upozoravao na moguće posljedice prijema novih članica u Alijansu.
U saopštenju koje je objavljeno nakon diskusije o Crnoj Gori, senator Pol je objasnio odluku da blokira raspravu o Protokolu stavom da „ne bi bilo pametno da se proširuju novčane i vojne obaveze SAD imajući u vidu (američki) dug od 20.000 milijardi dolara“.
„SAD trenutno imaju vojnike u desetinama zemalja i učestvuju u borbenim operacijama u Iraku, Siriji, Libiji i Jemenu (uz povremene napade bespilotnim letjelicama u Pakistanu). Uz to, SAD su se obavezale da će braniti 28 članica NATO“, naveo je Pol u saopštenju.
Lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević uputili su nedavno pismo Trampovom savjetniku Stivu Benonu i senatoru Polu u kojem ukazuju na razloge zašto Crna Gora ne treba da bude članica NATO-a.
Mandić i Knežević su u pismu naveli da je izvještaj pomoćnika zamjenika sekretara za evropska i evroazijska pitanja pri Stejt depratmentu Hojta Brajana Jia i pomoćnika zamjenika sekretara odbrane Majkla R. Karpentera, podnešen američkom Senatu u septembru, put netačnih i iskrivljenih činjenica.
Sadržaj pisma zasnovan je na dokumentu koji je pripremio istoričar Aleksandar Raković, koji je naveo da Crna Gora nije ispunila nijedan od uslova za priključenje u NATO.
Ukazuje se da Crna Gora trenutno nije u mogućnosti da osigura ni sopstvenu sigurnost, izbori se sa anti-koruptinim mjerama, dok se o organizovanom kriminalu redovno pojavljuju izvještaji u američkim medijima.
https://www.youtube.com/watch?v=jpzfGr_Dzqg
IN4S
“Ne isključujem hapšenja, zatvaranja glasačkih mjesta i punu represiju režima”, kazao je Knežević za “Fajnenšl tajms”.
Poslije svih nelogičnosti, konfuznih i međusobno suprostavljenih iskaza ključnog svjedoka, Mirka Velimirovića, a posebno glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, jedini preostali mehanizam koji režim ima na raspolaganju je brutalni pritisak na pritvorenike i izvlačenje sporazuma o priznanju krivice.
„Dvojica opozicionih zvaničnika naveli su u pismu Stivu Benonu – višem savjetniku američkog predsjednika Donalda Trampa da bi Senat trebao da glasa protiv priključenja. Glasanje je odloženo zbog primjedbi dvojice senatora,“ piše ovaj list.
„U izvještaju Majkla Karpentera pogrešno je navedeno kako su navodno parlamentarni izbori u septembru 2015. godine i junu 2016. potvrdili ogroman koncenzus za učlanjenje u NATO koji je postojao u parlamentu.
Mandić i Knežević su priložili i opsežan elaborat koji je sačinio dr Aleksandar Raković, sa posebnim osvrtom na izvještaje Karpentera i Hojt Jia. U tom elaboratu se kaže da su oba referata izložena na sesiji NATO Expansion: Examining the Accession of Montenegro, a na kojoj je trebalo da ubijede senatore u to da za prijem Crne Gore u NATO pakt ima opravdanja, bila neubedljiva. „Sadržavala su površna zapažanja i neistinite, čak lažne, prikaze prilika u Crnoj Gori te da je stoga potrebno podrobno se pozabaviti time šta su oni izgovorili i odgovoriti na njihove tvrdnje, naveli su funkcioneri DF-a.
Crna Gora je duboko podijeljena država dok čeka ratifikaciju u NATO, a dvojici opozicionara je juče skinut diplomatski imunitet zbog ovog problema. Oni su osumnjičeni za navodni pokušaj svrgavanja režima sa vlasti koja želi da Crnu Goru pridruži NATO-u – ovako prenosi jučerašnji događaj RT (Russia Today). RT navodi da je skidanje imuniteta dio borbe vlasti protiv anti-NATO-vskih snaga u Crnoj Gori.
Jučerašnja dešavanja u Skupštini Crne Gore predstavljaju kulminaciju svega onog što je režim Mila Đukanovića planirao i inscenirao u formi tzv. državnog udara 16. oktobra kada je Demokratki front i Rusiju optužio da stoji iza sprečavanja plana ulaska Crne Gore u NATO, kaže Milan Knežević. Lideri DF-a se nalaze pod strašnom medijskom i institucionalnom satanizacijom svih ovih mjeseci. Mi smo direktno optuženi bez ijednog dokaza da stojimo iza planiranja krvoprolića u noći izbora.
Zato je za partiju „Rodina“ Milan Knežević ne samo istomišljenik, već i saborac, kao i svi ostali koji vode „neravnopravnu borbu sa evrobirokratijom i vojno-političkom NATO mašinerijom“, dodaje Aleksej Žuravljov.
Na sjednici Opštinskog odbora Demokratske narodne partije Bijelo Polje, kojoj je prisustvovao predsjednik Partije Milan Knežević, najoštrije je osuđen nastavak progona DF-a od strane režima Mila Đukanovića, i iskazana puna podrška uhapšenim članovima DF-a, Mihailu Čađenoviću i Nikoli Bajčetiću.
Zauzet je stav da svaki novi atak na funkcionere i simpatizere DF-a može eskalirati u oblike građanske nestabilnosti, uz uvjerenost da postojeći progoni čine DF snažnijim i odlučnijim u borbi za povratak Crne Gore vladavini prava. Ukazano je da su diktatorski progoni od strane režima Đukanovića očit primjer pretjerane nervoze vlasti pred nikšićke izbore, u providnoj trci da zadobije povjerenje građana grada koji je uništila i razdijelila tajkunima.
Na sjednici bjelopoljskog OO DNP iskazana je puna podrška ideji organizovanja narodnog konsultativnog referenduma po pitanju eventualnog učlanjenja Crne Gore u NATO. Istaknuto je da će Opštinski odbor DNP, kao i većina građana Bijelog Polja, nesumnjivo dati svoj puni doprinos u realizaciji ovog referenduma, jer je većinsko mišljenje građana Crne Gore protivno učlanjenju u ovaj agresivni vojni Savez.
Opštinski odbor DNP iskazao je punu podršku predsjedniku Milanu Kneževiću na svim dosad obavljenim, brojnim i uspješnim međunarodnim aktivnostima. Na sjednici je jednoglasno potvrđena odluka Predsjedništva DNP o izboru Jelene Kljajević za novog predsjednika OO DNP Bijelo Polje.
Na sinoć održanoj sjednici odbora Glavnog grada Demokratske narodne partije ocijenjeno je da se u kontinuitetu, a naročito od parlamentarnih izbora i izrežiranog državnog udara vodi najbrutalnija kampanja i progon funkcionera i članova Demokratskog fronta. Iskazana je puna podrška Mihailu Čađenoviću i Nikoli Bajčetiću koji se zbog toga nalaze u zatvoru i koji su žrtve do sada neviđenog progona na jedan politički subjekt.
Odbor je izkazao punu podršku intezivnim aktivnostima predsjednika partije Milana Kneževića za inteziviranje aktivnosti na organizovanju narodnog referenduma po pitanju eventualnog pristupanja Crne Gore u NATO pakt. Potvrđeno je da je referendum neophodan kako bi građani Crne Gore neposredno izkazali svoj stav, i da bi svako guranje Crne Gore u NATO, suprotno većinskoj volji građana, značilo produbljavanje podjela i vodilo eskalazicji politikih prilika na unutrašnjem i međunarodnom planu. Jasno je da članstvo Crne Gore u NATO paktu nije interes građana, već da je to potreba ključnih ljudi režima da ispune preuzete obaveze od zapadnih centara moći u zamjenu za lični imunitet od svoje kriminalne prošlosti.
Ocijenjeno je da se Crna Gora, zbog lažnog državnog udara nalazi u produženom vanrednom stanju i da je u permanentnoj političkoj i sveopštoj krizi, te da je stoga neophodno da sve istinske opozicione snage pronađu model efikasne saradnje i zajedničke akcije na konačnoj smjeni kriminogenog režima, što uključuje i organizovanje velikih građanskih protesta.
Na sjednici je jednoglasno izabran i Predsjednik Kluba Mladih DNP Podgorice, Darko Smolović član odbora Glavnog grada i član Predsjedništva Mladih DNP Crne Gore. Zaključeno je i da je Klub mladih DNP CG nakon veoma uspješnog kongresa potvrdio da mladi ljudi sve više podržavaju principijelne ideje i bezkompromisnu borbu Demokratske narodne partije Crne Gore i da će u narednom periodu, shodno ranijoj odluci Glavnog odbora, i odbor Glavnog grada biti prošireni značajnim brojem mladih ljudi.
