Knežević: „Igra prestola” Mila i Duška pretvorila Crnu Goru u ratište

Knežević: „Igra prestola” Mila i Duška pretvorila Crnu Goru u ratište

Crna Gora je 21. maja 2006. godine postala nezavisna sama od sebe, a zavisna od Mila Đukanovića i privilegovane grupe kerbera iz njegovog okruženja. Po nesrećnom Ustavu, Crna Gora je država svih njenih građana koji su ravnopravni. Ipak, Srbi su malo neravnopravniji u odnosu na ostale narode u ovoj državi. Iako su sa ostalom pravoslavnom braćom Crnogorcima stvarali i branili kroz vjekove državu i narod, Srbi su u 2018. godini, od obilježavanja takozvane nezavisnosti, dobili status „crnogorskih Kurda” institucionalno getoiziranih, sa jedinim pravom da mogu umrijeti, a da ne pitaju nikog je li dozvoljeno.

Protestna šetnja podrške Kneževiću 21. maja

Protestna šetnja podrške Kneževiću 21. maja

Predsjednik DNP-a se već dva mjeseca nalazi na izdržavanju kazne zatvora i jedini je politički zatvorenik danas u Evropi. Cilj ove protestne šetnje jeste da se iskaže neslaganje sa nepravednim i nezakonitim progonom opozicionog poslanika i predsjednika parlamentarnog političkog subjekta, koji se nalazi iza zidina ZIKS-a isključivo zato što je protivnik diktatorske vlasti u Crnoj Gori, dok se, istovremeno, razni dokazani i osuđeni kriminalci nalaze na slobodi, istakao je Jovanović

DF: Dobrovoljnim odlaskom Kneževića u zatvor pružamo snažan doprinos pobjedi Mladena Bojanića

DF: Dobrovoljnim odlaskom Kneževića u zatvor pružamo snažan doprinos pobjedi Mladena Bojanića

Bulajić je rekao da je DF siguran da će ovaj njihov potez “snažno doprinijeti pobjedi Mladena Bojanića na predsjedničkim izborima”

“Mi čvrsto vjerujemo u njegovu pobjedu i zato prihvatamo njegove procjene da se do pobjede dođe u duhu mirne atmosfere. Osuđujući institucionalni teror nad Milanom Kneževićem, kontinuiranu zloupotrebu pravosuđa u obračunu sa DF-om, duboko smo svjesni da bi bilo kakav vid radikalizovanja političke situacije i pružanja otpora hapšenju u ovako izopačenom sistemu predstavljao željenu situaciju za režim u kojoj bi čitavu izbornu kampanju fokusirali na slučaju našeg otpora policiji i režimu. Mi nemamo dilemu da se u ovih godinu i po od tzv. državnog udara DF i njegovi lideri na svaki način pokušavaju predstaviti ekstremima i opasnošću po Crnu Goru, a posebno sada kada se optužnica za pokušaj tererorizma raspada pred ukupnom crnogorskom javnošću. Zato smo prozreli monstruoznu namjeru da u toku izborne kampanje glasna terma bude fokusirana na hapšenju Milana Kneževića kao demonstraciju legitimisanja tobožnje pravne države i policijsko-represivnog aprata. Time bi se, osim Milanu Kneževiću nanijela i velika šteta zajedničkom opozicionom kandidatu Mladenu Bojaniću pošto Demokratski front ne bi bio u mogućnosti da u punom kapacitetu učestvuje u njegovoj pobjedničkoj kampanji, što je uostalom i bio cilj režima. Uvjereni smo da smo ovom odlukom dali snažnu podršku našem predsjedničkom kandidatu Mladenu Bojaniću i time podržali interes većinske Crne Gore koja želi demokratske promjene, a time i sprečavamo režimske strukture da u susret predsjedničkim izborima izmontiraju još jedan državni udar kako bi obezbijedili pobjedu kandidatu DPS-a. Naš predlog je rezultat odgovornog, mudrog i opozicionog promišljanja koja će doprinijeti dodatnoj kompaktnosti relevantnih opozicionih snaga i trijumfu predsjedničkog kandidata kojeg je podržala većina parlamentarne opozicije. Pozivamo sve političke aktere kao i sve dobronamjerne građane Crne Gore da prate primjer Demokratskog fronta i učine sve što je neophodno kako bismo sačuvali slogu omogućili Mladenu Bojaniću pobjedu i tu pobjedu odbranili”, pročitao je Bulajić saopštenje Demokratskog fronta u Skupštini.

Milan Knežević je osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog napada na policajca 2015. godine. On je ranije saopštavao da se neće dobrovoljno javiti na izdržavanje zatvorke kazne.

Koprivica: U rješavanju problema radnika ZIKS-a se nije mrdnulo s mjesta

Koprivica: U rješavanju problema radnika ZIKS-a se nije mrdnulo s mjesta

Kao funkcioner DNP-a, podsjećam da sadašnje opravdano nezadovoljstvo
radnika ZIKS-a nije od juče. I da njihovi štrajkovi u značajnijem obimu traju još od
2014. godine, da su povezani i s otpuštanjem jednog broja zaposlenih, i da se u
rješavanju gorućih problema nije mrdnulo s mjesta. Pritom iz vlasti niko i ne haje
što ovi policajci obavljaju najopasnije poslove, vezane i za stalne stresne situacije
visokog stepena, i uz redovne prijetnje koje dobijaju.
A krajnje flagrantna je i nesolidarnost u policijskim strukturama, jer niko od
ostalih ne staje na stranu obespravljenih radnika ZIKS-a, a Sindikat policije se
uporno ne oglašava. Ovo govori u prilog činjenici da i u policijskim redovima
postoje povlašćeni i nepovlašćeni. I da ovi prvi i ne haju za druge, što je sigurno
rezultat pritisaka vlasti na planu razjedinjavanja policijskih resora u Crnoj Gori.
Tako na djelu imamo i podjele u policiji, iste one na kojima ovaj režim još uvijek
opstaje, pri čemu su žrtve obespravljeni i zaboravljeni radnici ZIKS-a, oštećeni i
po ljudskom i materijalnom osnovu. Stoga se još jednom treba zapitati gdje je tu
profesionalni i kolegijalni odnos u policiji kad nema ravnopravnosti čak ni unutar
takvog resora, koji mora biti primjer zakonitog ponašanja i uvažavanja svih kolega
po istim aršinima.
Uglavnom, mučno stanje i protesti zaposlenih u ZIKS-u traju, i sve se odvija
puževskom brzinom, u stilu aktuelnog režima kad god su ljudska, i prava na rad u
pitanju. Zato, kao kad je riječ i o svim drugim obespravljenim radnicima u Crnoj
Gori, treba dati punu javnu podršku i službenicima ZIKS-a, da ostvare ni manje ni
više nego samo ono što im po zakonu i pripada. I to uz jasnu spoznaju da je
ostvarenje zakonskih prava u današnjoj Crnoj Gori, zahvaljujući manipulatnima u
vlasti, najteži i trnovit put. Ali zaposleni u ZIKS-u treba da odbiju da ih režimski
aparatčici tretiraju, kako su im nedavno jasno i saopštili, kao policijske službenike
drugog reda.
Bitno je, naglašavamo, da o osnovnim egzistencijalnim problemima radnika
ZIKS-a čak i Sindikat policije i policijski službenici u drugim resorima i dalje
uporno ćute. Ali se ovaj problem mora rješavati, i to ljudskim dogovorom