„Radi se o klasičnom činu kapitulacije, a Đukanović tim potezom ne samo da je nanio nacionalnu sramotu i ugrozio integritet i suverenitet države čiji je premijer, već je na sebe preuzeo odgovornost za sve što se u budućnosti bude dešavalo u Crnoj Gori, a tiče se teritorijalnih aspiracija i velikoalbanskih ideja političara što u Crnoj Gori, što van nje“, kaže Knežević.
Predsjednica Udruženja Mirjana Jančovska i kolege iz NVO obratili su se za pomoć predsjedniku DNP-a Kneževiću, koji je, u ime Partije, Milici i njenoj majci Evici Đorđević donirao sedmodnevni boravak u Igalu, a vaučer s rezervacijom uručio 23. jula tokom posjete Prizrenu.
U sklopu posjete Kosovu i Metohiji, predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik u skupštini Crne Gore Milan Knežević, prisustvovao je parastosu ubijenim žeteocima u Starom Grackom, Knežević je ujedno posjetio i prestoni carski grad Prizren.
Knežević je saopštio da će pokušati da preko svojih diplomatskih veza koje ima sa Jedinstvenom Rusijom i partijom Rodina da zamoli ruske zvaničnike da ne odgovore kontrasankcijama Crnoj Gori.
Milo je prije neki dan sjedio sa Barakom ravnopravno za stolom, svi smo to uporno gledali danima po medijima, na jednom snimku od 4 sekunde. A obzirom da Barak trenutno ima svojih problema sa pedesetak nuklearnih glava i 1500 američkih vojnika koji se nalaze bukvalno kidnapovani i opkoljeni od strane Erdoganovih poremećenih klerikalnih institucija u bazi Incirlik, red bi bilo, kad su već pravi prijatelji, da Milo ponudi Baraku pomoć
Antirusko i histerično reagovanje Vlade izbornog povjerenja na čijem čelu je Milo Đukanović predstavlja nastavak jedne sramotne i izdajničke politike konfrontacije sa našim dokazanim saveznikom Rusijom. Posebno zabrinjava činjenica da je u ovom posljednjem saopštenju potpisana cjelokupna Đukanovićeva vlada, i da se od ovih naglašenih rusofobičnih stavova, niko od tzv. opzicionih ministara nije ogradio.
„Svaki kvadratni metar Crne Gore branićemo svim sredstvima“, poručio je Milan Knežević. reagujući na nedavne upade albanskih ekstremista u teritoriju Crne Gore.
Većinsko raspoloženje građana je protiv pristupanja severnoatlantskoj vojnoj alijansi, naša dužnost je da građanima omogućimo da se iskažu svoje mišljenje, navodi crnogorska opozicija.
Incident na granici tuče između poslanika opozicije i pozicije, koji se pre dva dana desio u Skupštini Crne Gore, još je glavna tema u crnogorskoj štampi. Za krivca su proglašeni poslanici opozicionog Demokratskog fronta i to iz usta potpredsednika crnogorske vlade i vladajuće Demokratske partije socijalista Duška Markovića. On je incident okarakterisao kao izraz „nemoći i priznanje poraza DF“, na šta je reagovao Milan Knežević, predsednik Demokratske narodne partije i član predsedništva pokreta Demokratski front u Crnoj Gori.Knežević je ove navode opovrgao, a u izjavi za Sputnjik je rekao da je ono što se desilo u crnogorskoj skupštini zapravo jasna dijagnoza crnogorskog društva i podeljenosti u Crnoj Gori o ulasku Crne Gore u NATO.
„Markovićeve optužbe vidim samo kao strah od činjenice da DF iz dana u dan dobija podršku slobodnih građana Crne Gore koji žele promene u Crnoj Gori, a koji takođe žele i organizovanje referenduma o eventualnom učlanjenju Crne Gore u NATO“, izričit je Knežević.
On tvrdi da je Marković prepoznat kao neko ko je 24. oktobra prošle godine kao koordinator službi bezbednosti komandovao parapolitičkim, paravojnim, paramafijaškim i parapolicijskim grupama, koje su razbijale proteste DF-a.
„Njima je jasno da će posle oktobarskih izbora ove godine DF održati referendum na kome bi se građani Crne Gore izjasnili o članstvu u NATO. Prve odluke DF-a posle izbora će biti ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja Kosova“, najavljuje naš sagovornik.
Knežević je Markovića nazvao osvedočenim „agentom NATO pakta“ i rekao da je njegova reakcija strah od finalnog političkog obračuna koji ih čeka na jesenjim izborima.
„Što se tiče organizovanja referenduma DF-a, kao najorganizovanija politička opoziciona koalicija proklamovati i održavanje referenduma jer sadašnja vlada koja je počela svoje formiranje u januaru 2016. a završila tek u maju, u stvari je i projektovana tako da omogući donošenje odluka u Skupštini. Većinsko raspoloženje građana Crne Gore je protiv NATO-a, a referendum je naša dužnost da kao zastupnici građana Crne Gore omogućimo da se na njemu izjasne o ovom pitanju“, kaže Knežević.On kaže da je siguran da bi rezultati referenduma pokazali da je više od 60 odsto građana protiv ulaska u NATO. Knežević takođe smatra da je svaka druga odluka izazvala dodatnu nestabilnost, nemire i proteste.
On podsjeća da je potrebno da sporazum o pristupanju Crne Gore NATO-u ratifikuju sve članice NATO, te stoga smatra da je nemoguće da se on nađe u skupštinskoj proceduri pre novih izbora i konstituisanja nove Skupštine Crne Gore.
„Kada sporazum bude ratifikovan od strane članica NATO, na Crnoj Gori je da odluči na koji način će biti doneta odluka o učlanjenju u NATO — da li u Skupštini ili na referendumu“, objašnjava Knežević.
Inače, prema Ustavu Crne Gore, za usvajanje ovakvog akta potrebna je 22 poslanika od 41 prisutnog.
Knežević kaže da je to dobar pokazatelj o, kako je rekao, „nakaradnom Ustavu“.
„Ako Đukanović pribegne ovom metodu odlučivanja, Crnu Goru čekaju nove destabilizacije i politički izazovi. Mi kao poslanici imamo pravo da podnesemo zahtev za izmenu i dopunu Zakona, što znači da bilo kakva peticija ili protivljenje poslanika da bi se našla na dnevnom redu Skupštine zavisi od odluke parlamentarne većine, koja i utvrđuje dnevni red“, kaže Knežević napominjući da, s obzirom da bi ovaj saziv parlamenta trebalo da bude raspušten u avgustu, sporazum o pristupanju NATO-u ne bi mogao da se nađe na dnevnom redu u narednih mesec i po dana.
Izvor: Sputnik Srbija
Tokom zasijedanja crnogorske skupštine, koji mnogi kolokvijalno nazivaju tribinom Demokratskog fronta, zbog upečatljivih i učestalih nastupa predstavnike te opcije, poslanik Milan Knežević imao je svojevrstan performans kada je organizovao „izložbu fotografija“ sa susreta američke ambasadorke i crnogorskog režima, povodom Dana nezavisnosti SAD.
Knežević je istakao da je „Vlada izbornog povjerenja“ američki projekat koji je oblikovala upravo američka ambasadorka, a fotografije sa proslave sarkastično je povezivao sa naslovima različitih folk numera, u namjeri da ismije pretjeranu srdačnost.
Tokom polemike, Knežević je spomenuo i američkog pisca Roberta Frosta, kojeg je nešto kasnije citirao i predsedavajući Milutin Simović.
Knežević je replicirao Simoviću da je na telefonu guglao citat dok je on prikazivao fotografije.
„Dok sam ja čitao Roberta Frosta, vi ste pecali ispod mosta“, kazao je Knežević.
Ova opaska izazvala je salve smijeha u skupštini, a potpredsjednik parlamenta i bivši ministar poljoprivrede nije imao adekvatnu repliku.
Izvor: IN4S
Razriješenje Veska Garčevića sa mjesta vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, predstavlja vraćanje u realnost, i mirenje sa činjenicom da je napadna medijska kampanja za priključenje NATO-u doživjela fijasko
Uvjereni smo da će inicijativa Balkanskog saveza koju je pokrenula Demokratska narodna partija, omogućiti ekonomski i svaki drugi prosperitet suverenih neutralnih država, i kroz afirmaciju politike dobrosusjedskih odnosa i mirnog rešavanja sporova dugoročno obezbijediti mir i stabilnost na Balkanu, kao najbolji i najprikladniji odgovor na savremene bezbjednosne izazove.
Delegcija NSD-a, DNP-a u okviru svog učešća na petnaestom Kongresu Jedinstvene Rusije obavila je razgovore sa predsjednikom državne Dume Sergejem Nariškinim.
18. Februara dan kada je ministar policije Raško Konjević razriješen sa dužnosti, donosi odluku o izboru L.S. jedanestoplasiranog kandidata sa rang liste za izbor kandidata br. taj i taj na radno mjesto – policajac u stanici policije. U obrazloženju piše sledeće: Uprava za kadrove za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova dana 26.09.2015. godine (dakle dva dana nakon početka protesta Demokratskog fronta), raspisala javni oglas za radno mjesto: policajac u stanici policije, odjeljenje Bezbjednost, za osam izvršilaca na neodređeno vrijeme. Ako je raspisan konkurs za osam izvršilaca na neodređeno vrijeme, kako je mogao da bude izabran jedanastoplasirani gospodin. Znači, prima se osam, a izabira jedanaestoplasirani. Potpis: M.R.-Raško Konjević
Grizlov istovremeno iskazuje očekivanja da će aktivno učešće predsjednika
DNP Kneževića, i predsjednika Političkog savjeta DNP Bulatovića, dati dodatni
impuls na planu razvijanja međupartijskog dijaloga „Jedinstvene Rusije“ i
Demokratske narodne partije, kao i da će pomoći daljem učvršćivanju veza i
neposredne saradnje Rusije i Crne Gore.
Dokumenta koja dokazuju da je Ministar Konjević govorio neistine kada je tvrdio da nije potpisivao nikakve odluke 18.02.2016, na dan kada je razriješen funkcije Ministra Unutrašnjih poslova.
“Umjesto da Raško Konjević podnese ostavku, jer smo ovdje dali riječ i on i ja, on kao Crnogorac iz Zenice, ja kao Srbin iz Crne Gore, on se oglasio pišteći iz nekakve rupe, da sve provjeri državni tužilac. Ja sam ovdje donio samo dvije odluke, iz mora dokumentacije koju sam dobio.
Ja ga pozivam da podnese ostavku kao što je i saopštio u ovom Parlamentu.” – Milan Knežević, Predsjednik DNP u Skupštini Crne Gore, 22.06.2016
„Konjević me pozvao da preuzmem odgovornost za ono što sam saopštio, a ukoliko budem imao dokaze za to da će podnijeti ostavku, u suprotnom, da ja podnesem ostavku. Pošto sam čovjek od riječi, želim zarad crnogorske javnosti da saopštim podatke kako se SDP, partija „čistih ruku i čistog obraza“, na čelu sa predsjednikom partije i doskorašnji predsjednikom parlamenta, borila za Crnu Goru, njenu nezavisnost, a posebno za svoje kadrove”, kazao je Knežević.
Na slavi crkve Presvete Trojice u Vraki kod Skadra, i proslavi praznika Silaska Svetog Duha na Apostole, na kojoj je liturgiju služio protojerej Velimir Jovović, paroh kličevsko-straševinski i starotrebješki, s blagoslovima Arhiepiskopa tiranskog i albanskog g. Anastasija i Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Amfilohija, okupili su se brojni građani iz Vrake i Skadra, kao i mnogi drugi, koji su stigli iz Crne Gore sa porijeklom iz tih krajeva.
Iako su od strane “trojke“”gromoglasno najavljivani čvrsti dokazi o izbornim zloupotrebama, od toga za sada nema ništa. Knežević objašnjava da je ostalo da delegiraju još 158 svojih eksperata po dubini i širini, “ali izgleda da ni u porodicama više nemaju zainteresovanih”.
Ministarstvo prosvjete ovakvim ponašanjem očigledno narušava identitet Crne Gore, tražeći neku Crnu Goru koja nikad nije postojala, te time traži i preimenovanje jednog naroda i njegovog kulturnog identiteta.
Završni čin izbora Darka Pajovića za predsjednika Skupštine, bez prisustva opozicije, uz isključene kamere, u projektovanu ponoć, jasno indicira da lider Pozitivne nije imao podršku 42 poslanika, kako je to saopštio Milutin Simović.
Pritom je indikativno ko je sve govorio od domaćih zvaničnika: predsjednik Crne Gore ni riječi, što pokazuje i koliko se za šta pita, niti ko od predstavnika zakonodavne, sudske i izvršne vlasti. Uostalom i zašto bi, kad ni njih niko ništa ne pita, osim što dobijaju premijerove naloge. Zato je govorio samo premijer, koji se za sve i pita po sistemu „Država to sam ja“, i ovim svojim nastupom stavio jasno do znanja da je od Crne Gore napravio svoj privatni feud, u kojem treba da postoji samo jedan glasnogovornik, uz promociju lične volje.
Potpisivanjem protokola o priključivanju Crne Gore NATO-u režim je našim građanima oteo suverenost i stavio je u ruke te vojne alijanse, suprotno većinskom raspoloženju naših građana, uz to brutalno rušeći ustavni poredak države Crne Gore, rekao je predsjednik DNP-a i jedan od čelnika DF-a Milan Knežević.
Razbijanje SRJ dogodilo se, kako navodi Nedeljnik, deset godina uoči nezavisnosti Crne Gore, kada su se u hotelu „Jugoslavija“, u januaru 1996. godine sreli po prvi put Vukašin Maraš – šef crnogorske obavještajne službe i Džozef Bazbi – šef britanske obavještajne službe To je bilo nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a uoči krize koja će izbiti na Kosovu i Metohiji.
Užurbane aktivnosti, da se Crna Gora suprotno većinskom opredeljenju građana koji se protive priključenju, na silu ugurala u ovaj vojni savez krunska je potvrda da su i predstavnici aktuelne vlasti kao i NATO promoteri u potpunosti upoznati sa činjeničnim stanjem i evidentnim nedostakom podrške.U tom cilju želim da našu javnost upoznam sa rezultatima istraživanja janog mjenja koje su na naš zahtjev uradili relevantni stručnjaci iz ove oblasti a koja nisu bila uslovljena unaprijed projektovanim i naručenim rezultatima kao što je slučaj i ustaljena praksa sa istraživanjima koja su rađena za potrebe promotera vojne Alijanse.
Istraživanja koja su urađena za potrebe Demokratske narodne partije DNP povodom desetogodišnjice od referenduma pokazala su pad podrške nezavisnosti Crne Gore u odnosu na rezultat glasanja 2006. godine. To je u razgovoru za Dan saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Danas je u Njegoševoj kući na Cetinju uz blagoslov Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića potpisana Lovćenska deklaracija o međusobnoj saradnji između Sveruske partije “Jedinstvena Rusija” i “Demokratske narodne partije Crne Gore”. Lovćensku deklaraciju su na opštu dobrobit dveju država i bratskih naroda, potpisali predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević i predstavnik Sveruske partije “Jedninstvena Rusija” Viktor Kolbanovski.
