U prelaznim i završnim odredbama nacrta statuta Glavnog grada nije definisano na koji način će se izvršiti prvi izbori u Tuzima i Golubovcima s obzirom na novonastalu situaciju i to otvara pravnu i političku dilemu da li će organi do juče gradskih opština nastaviti da funkcionišu do isteka redovnog mandata, ocijenio je Nikola Jovanović, funkcioner Demokrastkog fronta.
Nepropisivanjem ove obaveze, kako je naveo Jovanović, nedvosmisleno je jasno da je kozmetička izmjena pravnog statusa Tuzi i Golubovaca još jedan u nizu onemogućavanja režima da se stanovnicima tih područja prizna i omogući pravo na uspostavljanje punopravnih opština sa svim nadležnostima koji su zasnovani na principu decentralizacije, te da je predloženi nacrt statuta samo podloga da se takvo stanje održi.
-Još jednom su ova područja stavljenja u inferiorni položaj u odnosu na Glavni grad jer je statutom predviđeno da sukob nadležnosti između organa lokalne uprave i organa lokalne uprave Glavnog grada rješava glavni administrator što ilustrativno ukazuje kakav će položaj lokalne uprave u Tuzima u Golubovcima biti u odnosu na upravu Glavnog grada. Sa predlaganjem izmjena statuta se kasnilo jer se tragalo za rješenjima koji će još jednom odložiti ostvarivanje prava na uspostavljanje lokalne samouprave i to na perfidan način jer bi stanovnici ovih područja trebali da zbog povećanja nadležnosti u pogledu finansiranja zaborave na jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na lokalnu samoupravu. U krajnjem, političko poigravanje sa pravnim statusom ovih područja je samo varijacija na temu koje DPS sprovodi u trenutku kada se traži rješavanje ovih pitanja a to je najčešće uoči izbora – ocijenio je Jovanović.
Jovanović ukazuje da smo svjedoci višedecenijske trgovine i manipulacije DPS-a po pitanju uspostavljanja punopravnih opština Tuzi i Golubovci jer su predizborna obećanja bila samo mamac režima za dobijanje glasova.
– Tuzi i Golubovci se prevode u najblaže rečeno specifični oblik lokalne samouprave čija se teritorija nalazi u sklopu teritorije Podgorice. Razlog za to je svakako politički jer aktuelni režim želi pod svaku cijenu da sačuva dupli glas – navodi Jovanović.
Funkcioner DF-a ukazuje da su u postupku izmjena i dopuna seta zakona iz oblasti lokalne samopurave postojale ozbiljne dileme da li su one u skladu sa Ustavom.
– U Crnoj Gori je praksa da kada je to u interesu vladajuće elite da se ni Ustav ni zakoni ne poštuju i da je politička volja DPS-a i potreba predizborne trgovine, iznad najvišeg pravnog akta države. Potvrdu da ova područja nisu dobila status punopravne opštine dao je i Filip Vujanović kada nije raspisao lokalne izbore u Podgorici, Golubovcima i Tuzima jer nije došlo do uspostavljanja statusa punopravne opštine niti izdvajanje opština iz nadležnosti Glavnog grada u pogledu potpune samostalnosti. Jasno je da se radi o još jednoj kompromisnoj trgovini DPS-a i predstavnika manjinskih naroda, a sve u cilju zaštite duplog glasa jer bi u suprotnom DPS izgubio vlast u Podgorici. To su pokazali i poslednji parlamentarni izbori kada je opozicija, uprkos svim nepravilnostima uspjela da osvoji ukupno 8.000 glasova više u odnosu na DPS i njene koalicione partnere – naveo je funkcioner DF-a.
Nikola Jovanović navodi i koji su razlozi zbog čega se kasni sa izmjenama statuta Glavnog grada.
-U zakonu je predviđeno da će se nakon usvajanja statuta opština izvšiti podjela imovine između opština i to u roku od 60 dana od dana usvajanja statuta što znači da u tom dijelu imamo takođe, značajno kašnjenje koje ukazuje da je i u pogledu raspodjele imovine bilo političke trgovine – navodi Jovanović.
Izostavljena ustavna rješenja o jeziku
Nikola Jovanović ukazuje da je zabrinjavajuće to što se izmjenama i dopunama statuta propisuje da je službeni jezik u Skupštini Glavnog grada crnogorski i da odbornik ima pravo na korišćenje jezika u službenoj upotrebi u skladu sa zakonom.
-Ovo rješenje je problematično jer se namjerno izostavljaju ustavna norma koja precizno propisuje da su jezici u službenoj upotrebi u Crnoj Gori srpski, bosanski, albanski i hrvatski pa bi se tako primjena ove norme u Skupštini Glavnog grada i u postupku sprovođenja javne rasprave, mogla svesti na priznavanje prava manjinskim narodima na upotrebu svog jezika i pisma, a da predstavnicima srpskog naroda, koji nije manjinski u Crnoj Gori, to pravo bude uskraćeno. Na to direktno ukazuje i namjerno izostavljanje ustavne norme iz člana 13 koji propisuje da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni i sasvim je jasno zbog čega je to izostavljeno iz predloženog nacrta statuta. Smatram da je neophodno ustavna rješenja iz ove oblasti decidno uvrstiti u nacrt statuta kako bi se preduprijedila potencijalna diskriminacija srpskog jezika i ćiriličnog pisma – navodi Jovanović.
Izvor: DAN





